Istraživači proučavaju kako stres može povećati apetit kod pretilih i mršavih odraslih osoba

Istraživači proučavaju kako stres može povećati apetit kod pretilih i mršavih odraslih osoba

U nizu eksperimenata koji su koristili funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) za mjerenje aktivnosti mozga u mrežama u mozgu, istraživači s Johns Hopkins Medicine ispitali su kako stres može povećati apetit kod pretilih i mršavih odraslih osoba. Istraživači su otkrili da stres utječe na reakcije mozga na hranu te da i mršave i pretile odrasle osobe reagiraju na signale hrane u područjima mozga koja su povezana s nagradom i kognitivnom kontrolom.

Rezultati studije objavljeni su 28. rujna u časopisu PLOS ONE.

Za potrebe studije znanstvenici su analizirali podatke 29 odraslih osoba (16 žena i 13 muškaraca), od kojih je 17 bilo pretilo, a 12 mršavo. Sudionici su završili dva fMRI skeniranja, jedno nakon kombiniranog socijalnog i fiziološkog stres testa.

Tijekom oba skeniranja sudionici su bili podvrgnuti testu reaktivnosti riječi na hranu. Ovaj test ispitivao je kako ljudski mozgovi reagiraju na riječi o hrani, kao što su stavke jelovnika na ploči. Kako bi maksimizirali reakciju mozga na apetit, istraživači su tražili od sudionika da zamisle kako svaka hrana izgleda, miriše i ima okus te kakav bi bio osjećaj jesti je u tom trenutku. Također su ih pitali koliko žele pojedinu hranu i smatraju li da tu hranu ne bi trebali jesti da bi vidjeli kako su donosili odluke o svakoj hrani.

Eksperimenti su pokazali da se pretile i mršave odrasle osobe ponešto razlikuju u odgovoru mozga, pri čemu pretile odrasle osobe pokazuju manju aktivaciju kognitivnih kontrolnih regija na riječi o hrani, osobito na visokokaloričnu hranu, kao što je pečeni sir.

Susan Carnell, Ph.D., viša istraživačica, izvanredna profesorica psihijatrije i bihevioralnih znanosti, Medicinski fakultet Sveučilišta Johns Hopkins

Studija je također pokazala da stres utječe na reakcije mozga na hranu. Na primjer, ljudi s prekomjernom težinom pokazali su veću aktivaciju orbitofrontalnog korteksa, područja za nagrađivanje u mozgu, nakon stres testa. "Također smo pronašli dokaze povezanosti između subjektivnog doživljenog stresa i odgovora mozga u obje skupine. Na primjer, mršavi pojedinci koji su prijavili veći stres nakon testa pokazali su nižu aktivaciju u dorsolateralnom prefrontalnom korteksu, važnom području mozga za kognitivnu kontrolu", kaže Carnell.

Izvor:

Johns Hopkins Medicine

Referenca:

Carnell, S., et al. (2022) Pretilost i akutni stres moduliraju apetit i neuralne reakcije u zadatku reaktivnosti riječi na hranu. PLUS JEDAN. doi.org/10.1371/journal.pone.0271915.

.