Kakav je odnos između statusa tjelesne težine majke i sastava mikrobioma mlijeka?

Kakav je odnos između statusa tjelesne težine majke i sastava mikrobioma mlijeka?

U nedavnoj studiji objavljenoj u Plus jedan Istraživači su pregledali trenutnu literaturu kako bi utvrdili korelacije između mikrobiote majčinog mlijeka i težine majke na temelju trudnoće i postpartalnog indeksa tjelesne mase (BMI) i gestacijskog povećanja težine (GWG).

Lernen: Gewichtsstatus der Mutter und Zusammensetzung des Muttermilchmikrobioms: Eine Übersicht über den Umfang. Bildnachweis: ESB Professional/Shutterstock

pozadina

Trenutna istraživanja crijevne flore istaknula su važnost mikrobne raznolikosti u crijevima za metaboličke procese kao što je apsorpcija energije iz hrane. Pretilost je povezana s malom raznolikošću crijevnog mikrobioma, što dovodi do nepravilnog upravljanja energijom i slabe sustavne upale u tijelu.

Zdravlje majke tijekom i nakon trudnoće može utjecati na zdravlje i razvoj djeteta. Studije su otkrile da pretilost majke može promijeniti biotu majčinog crijeva i povezana je s povećanim rizikom od metaboličkog sindroma i pretilosti u djetinjstvu kod potomaka. U početku se smatralo da crijevna mikrobiota dojenčeta dijelom proizlazi iz mikrobnog sastava majčinog mlijeka, a studije su otkrile da sastav crijevne mikrobiote u ranom djetinjstvu utječe na različite zdravstvene ishode.

Dok postoje opsežna istraživanja o učincima pretilosti majke na biotu majčinog crijeva, malo se zna o njezinim učincima na druge mikrobiome majke, poput sastava mikroflore mlijeka.

O studiju

U ovoj studiji istraživači su proveli pregled opsega kako bi prikupili sveobuhvatne dokaze i razumjeli ključne koncepte o povezanosti pretilosti majke i mikrobnog sastava majčinog mlijeka. Za prikupljanje relevantne literature korištene su različite baze podataka, uključujući MEDLINE, Embase, Web of Science i Scopus.

Studija je uključivala kohortne, presječne, longitudinalne, eksperimentalne i opservacijske studije o povezanosti mikrobiote majčinog mlijeka i težine majke objavljene u recenziranim časopisima. Opisi težine majke uključivali su prenatalni ili postporođajni BMI ili postotak tjelesne masti (GWG) ili promjenu BMI-a tijekom trudnoće.

Metode korištene za procjenu mikrobioma majčinog mlijeka bile su ovisne o kulturi ili neovisne o kulturi. Metode neovisne o kulturi uključuju metagenomiku, sekvenciranje sljedeće generacije (NGS), analizu amplikona, kvantitativnu lančanu reakciju polimerazom (qPCR) i elektroforezu u gelu. Metode ovisne o kulturi uključuju uzgoj, izolaciju i fenotipsku ili genotipsku karakterizaciju bakterija.

Studije koje su izvijestile o gestacijskom dijabetesu, mastitisu i pušačkim navikama sudionica bile su isključene jer je poznato da ti čimbenici utječu na sastav majčinog mlijeka.

Rezultati

Rezultati studije bili su neuvjerljivi i upućivali su na malu povezanost između mikrobnog sastava majčinog mlijeka i statusa tjelesne težine majke. Od 20 relevantnih studija od 6365 ispitanih studija, 11 je prijavilo značajne povezanosti između dvije varijable, četiri su prijavile značajne i nulte povezanosti, a pet je prijavilo samo nultu povezanost između statusa težine majke i mikroflore majčinog mlijeka.

Pregledom je utvrđeno da su mikrobne zajednice u majčinom mlijeku slične mikrobioti kože i da se uglavnom sastoje od Staphylococcus, Streptococcus i Acinobacter. Viši majčin BMI i GWG općenito su bili povezani s nižom alfa raznolikošću, nižim sadržajem bifidobakterija i većom učestalošću stafilokoka i streptokoka nego kod majki s normalnim BMI i GWG.

Međutim, pronađene su samo niske korelacije između mikrobnog sastava mlijeka i težine majke, za što su autori dali tri objašnjenja. Prvo, promjene u crijevnoj mikrobioti majke povezane s GWG-om i povećanje BMI-a nakon poroda mogu dovesti do promjena u mikrobnom sastavu mlijeka. Studije su otkrile da žene s GWG-om i pretilošću imaju veću učestalost stafilokoka i nižu učestalost bifidobakterija u crijevima, a potom i u mlijeku, pri čemu bakterije mogu ući u mlijeko preko mikrobiote kože.

Drugo, majčin unos hranom može utjecati na mikrobni sastav mlijeka izravno ili neizravno preko sastava mliječnih makronutrijenata i oligosaharida. Prehrana tijekom trudnoće i nakon poroda također izravno utječe na majčin BMI i GWG, što objašnjava vezu između majčine težine i sastava mliječnog mikrobioma.

Konačno, autori vjeruju da praksa dojenja može utjecati na mikrobiotu mlijeka. Pretilost i visoki GWG u majki rezultirali su kraćim trajanjem dojenja, vjerojatno zbog različitih psiholoških, fizioloških i kulturnih čimbenika. Studije su otkrile da kraće trajanje dojenja mijenja sastav makronutrijenata i mikrobioma mlijeka ograničavajući koliko dugo je mlijeko izloženo mikrobima kože oko areole i oralnim mikrobima u usnoj šupljini djeteta.

Osim toga, mikrobiom mlijeka također se može mijenjati ovisno o stupnju laktacije. U pregledu se raspravljalo o studiji u kojoj se ukupni sadržaj bakterija i broj Bifidobacterium, Staphylococcus i Lactobacillus povećavao kako su faze laktacije napredovale.

Zaključci

Sveukupno, pregled je pronašao skromnu povezanost između mikrobnog sastava majčinog mlijeka i statusa tjelesne težine majke. Prema autorima, povezanost se može objasniti promjenama u crijevnoj bioti majke, unosom hrane tijekom i nakon trudnoće te trajanjem dojenja.

Referenca:

• Daiy, K. et al. (2022) „Maternal Weight Status and the Composition of the Human Milk Microbiome: A Scoping Review“, PLOS ONE, 17(10), S. e0274950. doi: 10.1371/journal.pone.0274950. https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0274950

.