Depresija - katalizator za ubojstvo, samoubojstvo

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Rašireno oružano nasilje u Sjedinjenim Državama često se pripisuje mentalnoj bolesti. Opća je percepcija da samo poremećena osoba može krenuti u ubilački pohod. To ostaje najvruća tema za raspravu kada se u zemlji dogodi krvoproliće, poput nedavnog masakra u Las Vegasu. Moguće je da će se netko tko dugo živi neraspoložen i nezadovoljan svojim životom odlučiti na drastičan korak ubiti nekoga ili počiniti samoubojstvo. Studija Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) iz 2016. sugerira da bi počinitelji ubojstava ili samoubojstava mogli biti...

Die grassierende Waffengewalt in den Vereinigten Staaten wird oft auf psychische Erkrankungen zurückgeführt. Die allgemeine Auffassung ist, dass nur eine gestörte Person einen Amoklauf machen kann. Es bleibt das heißeste Thema für Debatten, wenn es im Land ein Blutbad gibt, wie zum Beispiel das jüngste Massaker in Las Vegas. Es ist möglich, dass jemand, der lange mit schlechter Laune lebt und mit seinem Leben unzufrieden ist, den drastischen Schritt unternimmt, jemanden zu töten oder Selbstmord zu begehen. Eine Studie des Nationalen Zentrums für Informationen zur Biotechnologie (NCBI) aus dem Jahr 2016 weist darauf hin, dass Mord- oder Selbstmordtäter möglicherweise an …
Rašireno oružano nasilje u Sjedinjenim Državama često se pripisuje mentalnoj bolesti. Opća je percepcija da samo poremećena osoba može krenuti u ubilački pohod. To ostaje najvruća tema za raspravu kada se u zemlji dogodi krvoproliće, poput nedavnog masakra u Las Vegasu. Moguće je da će se netko tko dugo živi neraspoložen i nezadovoljan svojim životom odlučiti na drastičan korak ubiti nekoga ili počiniti samoubojstvo. Studija Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) iz 2016. sugerira da bi počinitelji ubojstava ili samoubojstava mogli biti...

Depresija - katalizator za ubojstvo, samoubojstvo

Rašireno oružano nasilje u Sjedinjenim Državama često se pripisuje mentalnoj bolesti. Opća je percepcija da samo poremećena osoba može krenuti u ubilački pohod. To ostaje najvruća tema za raspravu kada se u zemlji dogodi krvoproliće, poput nedavnog masakra u Las Vegasu. Moguće je da će se netko tko dugo živi neraspoložen i nezadovoljan svojim životom odlučiti na drastičan korak ubiti nekoga ili počiniti samoubojstvo.

Studija Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) iz 2016. ukazuje na to da počinitelji ubojstava ili samoubojstava mogu patiti od depresije. Starija studija ispitivala je vezu između to dvoje i otkrila da je depresija, a ne manija, odgovorna za nasilne zločine poput ubojstva. Bilo da se radi o namjernom napadu ili počinjenom spontano, netko s poviješću depresivnih simptoma može se vratiti u agresivnost koja nije u skladu s njegovom osobnošću. To samo dovodi do kasnijeg kajanja.

Jedan takav tragičan incident koji je nedavno izašao na vidjelo uključivao je Williama Scacciu Jr., kojemu je dijagnosticiran posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i depresija nakon što je služio u Iraku 1990-ih. Scaccia je ranije bio optužen za obiteljsko nasilje i napad te je neuspješno pokušao kupiti vatreno oružje. Kad je to napokon učinio, ustrijelio je svog šestogodišnjeg sina i sebe. Prema riječima njegove supruge, nije bio pri sebi kada je počinio gnjusan čin.

PTSP, anksioznost i depresija česti su među vojnim veteranima. Mnogi veterani koji se vraćaju iz aktivne službe izuzetno se teško prilagođavaju civilnom životu. Nekima je strahote rata teško zaboraviti i progone ih sjećanja na njih. Vjerojatnost depresije i drugih takvih mentalnih poremećaja je povećana ako postoji obiteljska anamneza.

Reguliranje upotrebe oružja među osobama s dijagnosticiranom depresijom

Depresija je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja u Sjedinjenim Državama. Najčešći oblik depresije je veliki depresivni poremećaj, koji pogađa 16,1 milijun odraslih Amerikanaca, ili gotovo 6,7 posto cjelokupne odrasle populacije, u određenoj godini. Depresija ne utječe samo na cjelokupno zdravlje osobe, već i na produktivnost na poslu, u školi i kod kuće. Utječe na društvene i osobne odnose i čini pojedinca bezvrijednim i beznadnim.

Međutim, značajan dio stanovništva ostaje neliječen. Kada se kombiniraju određeni čimbenici rizika kao što su zlouporaba supstanci, traumatična prošlost, ometajuće okruženje kod kuće ili zlostavljanje u školi ili na poslu, povećava se vjerojatnost da će osoba počiniti zločin. Statistike pokazuju da više ljudi s oružjem počini samoubojstvo od onih koji ga koriste da ubiju druge. To je potvrđeno izvješćem Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u kojem se navodi da su samoubojstva vatrenim oružjem uzrokovala oko šest od 10 smrtnih slučajeva uzrokovanih vatrenim oružjem u 2010., ubivši 19.392 Amerikanca.

Samoubojstvo je i dalje vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Državama, a muškarci će vjerojatno posegnuti za vatrenim oružjem kako bi okončali svoje živote. Iako su druga sredstva poput predoziranja tabletama, vješanja i trovanja uobičajena, vatreno oružje je najsmrtonosnije. U posljednjem trenutku nema povratka ni razmišljanja. Ako se okidač povuče, šteta je nepopravljiva. Preporučljivo je provjeriti kriminalnu i zdravstvenu povijest osobe prije izdavanja dozvole za korištenje vatrenog oružja jer to može imati kobne posljedice.

Depresija se može liječiti pravovremenom intervencijom

Ne šteti drugima svatko tko pati od mentalnih poremećaja. Na njih se ne smije gledati kao na prijetnju društvu. Stavljanje iza rešetaka neće riješiti temeljni problem i njihovo mentalno zdravlje će se pogoršati. Jedan od načina da se spriječe samoubojstva i ubojstva takvih ljudi je podizanje svijesti o mentalnom zdravlju i zdravstvene usluge učiniti dostupnima svima. Ako se bolest liječi na vrijeme, oboljela osoba može voditi zdrav život. Depresija je izlječiva pod uvjetom da na vrijeme poduzmete odgovarajuće mjere.

Nadahnuto Barbarom Odozi