Pravovremeno liječenje depresije moglo bi smanjiti rizik od demencije

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Depresija se dugo povezivala s povećanim rizikom od demencije, a sada nova studija pruža dokaze da bi pravodobno liječenje depresije moglo smanjiti rizik od demencije kod određenih skupina pacijenata. Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta živi s demencijom, iscrpljujućim neurokognitivnim poremećajem koji prvenstveno pogađa starije osobe. Ne postoji učinkovit tretman za demenciju, ali pronalaženje načina za smanjenje ili sprječavanje demencije pomoglo bi u smanjenju tereta bolesti. Rad Jin-Tai Yua, MD, PhD, Huashan Hospital, Shanghai Medical College, Fudan University, i Wei Cheng, PhD, Institute of Science and Technology for Brain-Inspired Intelligence,...

Depressionen werden seit langem mit einem erhöhten Demenzrisiko in Verbindung gebracht, und jetzt liefert eine neue Studie Hinweise darauf, dass eine rechtzeitige Behandlung von Depressionen das Demenzrisiko bei bestimmten Patientengruppen senken könnte. Weltweit leben über 55 Millionen Menschen mit Demenz, einer beeinträchtigenden neurokognitiven Erkrankung, die vor allem ältere Erwachsene betrifft. Es gibt keine wirksame Behandlung für Demenz, aber die Suche nach Möglichkeiten zur Minimierung oder Vorbeugung von Demenz würde dazu beitragen, die Krankheitslast zu verringern. Die von Jin-Tai Yu, MD, PhD, Huashan Hospital, Shanghai Medical College, Fudan University, und Wei Cheng, PhD, Institute of Science and Technology for Brain-Inspired Intelligence, …
Depresija se dugo povezivala s povećanim rizikom od demencije, a sada nova studija pruža dokaze da bi pravodobno liječenje depresije moglo smanjiti rizik od demencije kod određenih skupina pacijenata. Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta živi s demencijom, iscrpljujućim neurokognitivnim poremećajem koji prvenstveno pogađa starije osobe. Ne postoji učinkovit tretman za demenciju, ali pronalaženje načina za smanjenje ili sprječavanje demencije pomoglo bi u smanjenju tereta bolesti. Rad Jin-Tai Yua, MD, PhD, Huashan Hospital, Shanghai Medical College, Fudan University, i Wei Cheng, PhD, Institute of Science and Technology for Brain-Inspired Intelligence,...

Pravovremeno liječenje depresije moglo bi smanjiti rizik od demencije

Depresija se dugo povezivala s povećanim rizikom od demencije, a sada nova studija pruža dokaze da bi pravodobno liječenje depresije moglo smanjiti rizik od demencije kod određenih skupina pacijenata.

Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta živi s demencijom, iscrpljujućim neurokognitivnim poremećajem koji prvenstveno pogađa starije osobe. Ne postoji učinkovit tretman za demenciju, ali pronalaženje načina za smanjenje ili sprječavanje demencije pomoglo bi u smanjenju tereta bolesti.

Studija koju su vodili Jin-Tai Yu, MD, PhD, Huashan Hospital, Shanghai Medical College, Fudan University, i Wei Cheng, PhD, Institute of Science and Technology for Brain-Inspired Intelligence, Fudan University, Shanghai, Kina, pojavljuje se u Biological Psychiatry, u izdanju Elseviera.

Profesor Yu i profesor Cheng koristili su podatke iz UK Biobank, populacijske skupine od preko 500.000 sudionika. Trenutna studija uključila je više od 350.000 sudionika, uključujući 46.280 sudionika s depresijom. Tijekom studije, 725 pacijenata s depresijom razvilo je demenciju.

Prethodne studije koje su ispitivale mogu li lijekovi protiv depresije, poput farmakoterapije i psihoterapije smanjiti rizik od demencije, dale su različite rezultate, ostavljajući to pitanje neriješenim. "Čini se da stariji ljudi s vremenom doživljavaju različite obrasce depresije", rekao je profesor Yu. "Stoga, intraindividualna varijabilnost simptoma može dovesti do različitog rizika od demencije, kao i heterogenosti u učinkovitosti liječenja depresije u kontekstu prevencije demencije."

Kako bi se pozabavili ovom heterogenošću, istraživači su zatim podijelili sudionike u jednu od četiri putanje depresije: rastuća putanja, u kojoj blagi početni simptomi stalno rastu; opadajući tijek, koji počinje s umjerenim ili teškim simptomima, ali se zatim smanjuje; kronični visoki tijek s trajnim teškim simptomima depresije; i kronični nizak tijek, u kojem blagi ili umjereni depresivni simptomi traju cijelo vrijeme.

Kao što se i očekivalo, studija je otkrila da depresija povećava rizik od demencije – za nevjerojatnih 51% u usporedbi sa sudionicima koji nisu bili depresivni. Međutim, stupanj rizika ovisio je o tijeku depresije; Pojedinci s rastućim, kronično visokim ili kronično niskim razinama depresije bili su osjetljiviji na demenciju, dok oni s opadajućim razinama nisu bili izloženi većem riziku od sudionika bez depresije.

Istraživači su posebno željeli znati može li se povećani rizik od demencije smanjiti liječenjem depresije. Sve u svemu, depresivni sudionici koji su bili na liječenju imali su oko 30% manji rizik od demencije u usporedbi s neliječenim sudionicima. Kad su istraživači razdvojili sudionike prema putanji depresije, otkrili su da su oni s rastućom i kroničnom niskom putanjom depresije vidjeli manji rizik od demencije uz liječenje, dok oni s kroničnom visokom putanjom depresije nisu vidjeli nikakvu korist od liječenja u smislu rizika od demencije.

I ovdje progresija neučinkovito liječene depresije predstavlja značajan medicinski rizik.”

John Krystal, MD, urednik, biološka psihijatrija

Napominje da je "u ovom slučaju simptomatska depresija povećala rizik od demencije za 51%, dok je liječenje bilo povezano sa značajnim smanjenjem tog rizika."

"To sugerira da je potrebno pravovremeno liječenje depresije kod ljudi s depresijom u kasnoj životnoj dobi", dodao je profesor Cheng. "Pružanje liječenja depresije osobama s depresijom u poodmakloj dobi moglo bi ne samo ublažiti afektivne simptome, već i odgoditi pojavu demencije."

"Nova otkrića također bacaju svjetlo na prethodni rad", rekao je profesor Cheng. "Razlike u učinkovitosti različitih tretmana depresije mogu objasniti razlike između prethodnih studija."

Izvor:

Inače

Referenca:

Yang, L. i sur. (2022) Depresija, liječenje depresije i rizik od demencije: prospektivna kohortna studija s 354 313 sudionika. Biološka psihijatrija. doi.org/10.1016/j.biopsych.2022.08.026.

.