Manjak sna kao tajni alarm za demenciju: Otkrijte nove signale upozorenja!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U Njemačkoj se povećava broj slučajeva demencije, poremećaji spavanja kao rani signali upozorenja; Preporuča se prevencija kroz zdrav način života.

Demenzfälle steigen in Deutschland, Schlafstörungen als frühe Warnsignale; Prävention durch gesunde Lebensweise empfohlen.
U Njemačkoj se povećava broj slučajeva demencije, poremećaji spavanja kao rani signali upozorenja; Preporuča se prevencija kroz zdrav način života.

Manjak sna kao tajni alarm za demenciju: Otkrijte nove signale upozorenja!

Porast slučajeva demencije u Njemačkoj sve više pogađa mlađe ljude, kako pokazuju trenutna izvješća. Prema Njemačkom društvu za Alzheimerovu bolest, oko 1,8 milijuna ljudi u Njemačkoj boluje od ove bolesti. Osim toga, studije iz Kanade pokazuju da se poremećaji spavanja mogu pojaviti godinama prije medicinske dijagnoze demencije. Prvi znakovi moguće demencije mogu se čak pojaviti desetljećima prije dijagnoze.

Tipični simptomi demencije uključuju zbunjenost, zaboravnost, gubitak osjeta mirisa, dezorijentiranost, agresivnost, razdražljivost, depresiju, promjene osobnosti, deluzije, halucinacije, probleme s govorom te smanjenu aktivnost i poteškoće u svakodnevnom životu. Posebnu ulogu imaju poremećaji REM faze spavanja koji se mogu promatrati kao znakovi upozorenja neurodegenerativnih bolesti. Rizik od demencije ili Parkinsonove bolesti povećava se za 80 do 100 posto ako udarate ili šutirate noću dok spavate.

Spavanje i rizik od demencije

REM spavanje, koje čini oko četvrtinu sna i koje karakteriziraju brzi pokreti očiju i opuštanje mišića, ima značajan utjecaj na rizik od demencije. Studije pokazuju da skraćena razdoblja REM faze sna povećavaju rizik od demencije. Osim toga, ukupno trajanje sna igra ključnu ulogu; Nedostatak sna mogao bi uzrokovati nakupljanje štetnih tvari u mozgu. Ljudi koji u prosjeku spavaju sedam sati po noći imaju najnižu stopu demencije. Nasuprot tome, ljudi koji manje spavaju imaju 30 posto veću stopu demencije.

Međutim, veza između sna i rizika od demencije još nije u potpunosti shvaćena. Za prevenciju se preporučuje zdrava prehrana, redovita tjelovježba i aktivan društveni život. Prehrana bogata flavonoidima također može poboljšati zdravlje mozga. Za više informacija o REM fazi spavanja i njegovoj važnosti kao ranog znaka Alzheimerove bolesti, pogledajte članak autora demencija-im-hospital.de.

Osim toga, Alzheimerovo društvo Schleswig-Holstein e.V. izvijestili su o dugotrajnom liječenju gantenerumabom za osobe s dominantno nasljednom Alzheimerovom bolešću, koji učinkovito smanjuje taloženje amiloida-β u mozgu, iako nije uočeno klinički značajno usporavanje kognitivnog pada.

Više detalja o opasnostima poremećaja spavanja i njihovoj povezanosti s demencijom možete pronaći u članku autora fuldaerzeitung.de biti pročitan.