Pražnjenje crijeva i zdravlje: Preduge pauze su tako opasne!
Nedavna studija ispituje povezanost učestalosti stolice i kroničnih bolesti poput demencije, naglašavajući važnost zdrave probave.

Pražnjenje crijeva i zdravlje: Preduge pauze su tako opasne!
Nedavno objavljena studija u časopisu Cell Reports Medicine ispituje utjecaj učestalosti stolice na zdravlje i pokazuje zabrinjavajuću vezu između neredovitog pražnjenja crijeva i kroničnih bolesti poput demencije. Prema AOK-u, učestalost pražnjenja crijeva između tri puta dnevno i tri puta tjedno smatra se normalnom.
Istraživački tim s Instituta za sistemsku biologiju (ISB) u Seattleu analizirao je podatke o zdravlju, načinu života i multimikrobnim podacima više od 1400 zdravih odraslih osoba. Rezultati pokazuju da učestalost pražnjenja crijeva igra važnu ulogu u funkcioniranju crijevnog ekosustava. Johannes Johnson-Martínez, glavni autor studije, objasnio je da dopuštanje izmetu da predugo ostane u crijevima tjera mikrobe da konzumiraju dostupna vlakna. Nakon konzumiranja ovih nutrijenata, mikrobi prelaze na fermentirajuće proteine, što može dovesti do stvaranja toksina koji ulaze u krvotok.
Preporuke za učestalost stolice
Istraživači jasno pokazuju da učestalost stolice ima izravan utjecaj na zdravlje. Neadekvatna učestalost pražnjenja crijeva može dovesti do nakupljanja štetnih tvari u stolici, što može uzrokovati oštećenje organa. Iz tih razloga znanstvenici preporučuju optimalnu učestalost stolice jednom do dva puta dnevno, što je povezano sa zdravim načinom života, prehranom bogatom vlaknima, dovoljnim unosom tekućine i redovitom tjelovježbom.
U širem kontekstu, studija forum.futter danas se bavi velikom potrebom za obrazovanjem o prehrani u općoj populaciji i među edukatorima u Austriji. Studija "What Do People Know about Food, Nutrition and Health? - General Nutrition Knowledge in the Austrian Population", objavljena u časopisu Nutrients, pokazuje da su mladi, muškarci i manje obrazovani ljudi slabiji u poznavanju prehrane. Nasuprot tome, dobro obrazovani, stariji sudionici i žene imaju bolje znanje o prehrani. Osim toga, učitelji imaju razvijenije znanje o prehrani, iako se doprinos obrazovanju o prehrani u školama percipira nedovoljnim, piše medonline.at.