Zagađeno tlo i voda potiču globalnu epidemiju srčanih bolesti

Zagađeno tlo i voda potiču globalnu epidemiju srčanih bolesti

Otrovne kemikalije i mikroplastika u tlu i vodi potiču globalnu krizu srčanih bolesti - ali istraživači kažu da su rješenja nadohvat ruke.

Studija nedavno objavljena u časopisuAterosklerozapregledao veze između onečišćenja vode i tla i ljudskog zdravlja.

Čista voda i zdravo tlo ključni su za ljudsko zdravlje, dobrobit i okoliš. Zdrava tla podupiru ekosustave podržavajući proizvodnju hrane, zadržavanje vode, biološku raznolikost i skladištenje ugljika. Degradacija tla ugrožava zdravlje 40% svjetske populacije. Osim toga, od 2021. više od dvije milijarde ljudi živjelo je u regijama sklonim vodi. U 2019. godini bolesti povezane s onečišćenjem uzrokovale su devet milijuna preuranjenih smrti. Dodatno, onečišćenje je činilo približno 268 milijuna životnih godina (DALYS).

Onečišćenje zraka i tla značajno utječe na Dalyjeve životne faze, iako potonje uglavnom pogađa starije ljude. Osim toga, zagađenje vode uzrokuje smrtnost djece. Naime, više od dvije trećine bolesti povezanih s onečišćenjem su nezarazne bolesti (NCD), a kardiovaskularne bolesti (KVB) čine 60% ovog tereta. Međutim, globalnom akcijskom planu za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti nedostaje smanjenje onečišćenja okoliša. Studija također naglašava da čimbenici okoliša poput onečišćenja mogu nadjačati genetske predispozicije u promicanju NCD-a, naglašavajući kritičnu prazninu u trenutnim zdravstvenim strategijama.

Onečišćenje tla nastaje zbog štetnih spojeva kao što su sintetičke kemikalije, teški metali, patogeni, pesticidi, mikro/nanoplasti (MNP) i plastika, uglavnom iz rudarstva, industrije, poljoprivrede, lošeg upravljanja otpadom i potrošnje fosilnih goriva.

MNP-ovi, kontaminanti u nastajanju, oslobađaju otrovne aditive poput ftalata i bisfenola koji ometaju staničnu funkciju i pogoršavaju kardiovaskularne rizike. Rad naglašava da MNP djeluju kao prijenosnici za druge toksične kemikalije, pojačavajući njihove štetne učinke na zdravlje kardiovaskularnog i metaboličkog sustava. Iako je manje vidljivo od onečišćenja zraka, onečišćenje vode i tla ostaje kritično. Ova studija ispitala je interakciju između onečišćenja vode i tla i ljudskog zdravlja i naglasila KVB.

Glavni učinci onečišćenja tla na ljudsko zdravlje, s naznakom zahvaćenih organa ili sustava i onečišćenja koja ih uzrokuju. PCB, poliklorirani bifenili; PBDE, polibromirani difenil eteri; PFA, per- i polifluoroalkilne tvari; Pops, postojani organski zagađivači; BTEX se odnosi na kemikalije benzen, toluen, etilbenzen i ksilen. Prilagođeno prema izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (izrađeno iz podataka u Agenciji za registar otrovnih tvari i bolesti i Campanale et al.fao.org/3/cb4894en/online/src/html/chapter-04-3.html​​​​​​​

Kemijsko onečišćenje

Onečišćenje vode i tla ugrožava javno zdravlje izloženošću otrovnim kemikalijama. Opasne tvari uključuju policikličke aromatske ugljikovodike, teške metale, organska otapala, pesticide te per- i polifluorirane tvari (PFA). Teški metali kao što su olovo, živa, arsen i kadmij uzrokuju rak, neurorazvojne poremećaje i KVB.

Arsen je glavni uzrok smrti povezanih s vodom, dok su olovo i kadmij povezani s ishemijskom bolešću srca i hipertenzijom. Čak i mala izloženost teškim metalima povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Postojani organski zagađivači kao što su pesticidi, dioksini i poliklorirani bifenili nakupljaju se u tkivima i ometaju endokrine puteve.

Bisfenol A i PFA su endokrini disruptori koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i dislipidemije. Endokrini disruptori također su uključeni u poremećaj cirkadijalnog ritma i metaboličke homeostaze, pridonoseći riziku od KVB.

MNP, dobiveni plastičnom razgradnjom, izazivaju oksidativni stres, endotelnu disfunkciju i aterosklerozu. Nedavna istraživanja na ljudima pokazuju da se MNP nakupljaju na arterijskim plakovima i povećavaju rizik od kardiovaskularnih događaja.

Sve više dokaza povezuje zagađivače vode i tla s kardiovaskularnim ishodima. Izloženost olovu poznati je uzrok visokog krvnog tlaka i veće kardiovaskularne smrtnosti. Osim toga, razine olova u krvi navodno su povezane s aterosklerozom u karotidnim arterijama u švedskoj kohorti, što je također potvrđeno studijom u Sjedinjenim Državama (SAD).

Utjecaj kemijskog onečišćenja iz različitih izvora na globalni teret prerane smrti. Procijenjeni globalni godišnji smrtni slučajevi od svih izvora kemijskog onečišćenja (A) i bolesti koje su povezane s tim smrtnim slučajevima (B). (C) Smrt od svih kemijskih onečišćenja – poredak 20 najboljih zemalja. Stope smrtnosti stanovništva za godine života i invaliditeta (DALYS) za onečišćenje olovom kao tipičnim onečišćivačem tla (D) i onečišćenje vode (nesiguran izvor vode uključujući kemijske opasnosti) (e) prijavljeno za 20 reprezentativnih zemalja iz različitih regija SZO-a.​​​​​​​

Ekodisruptivni uzroci onečišćenja vode i tla

Organizacija za hranu i poljoprivredu istaknula je ključnu ulogu tla kao ponora ugljika. Međutim, klimatske promjene utječu na globalne uvjete kopna, a Europska agencija za okoliš istaknula je povećane rizike od dezertifikacije, erozije, izmijenjenog obalnog tla i smanjene vlažnosti tla zbog porasta razine mora. Osim toga, rastuće temperature ozbiljno utječu na poljoprivrednu produktivnost.

Prekomjerna proizvodnja remeti cikluse dušika i pridonosi stvaranju čestica PM2,5 i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Višak dušika iz gnojiva i stoke reagira sa zagađivačima stvarajući otrovne čestice povezane s moždanim udarima i srčanim bolestima.

Krčenje šuma sječom, rudarenjem, ekspanzijom poljoprivrede i urbanizacijom remeti ekosustave, pogoršava klimatske promjene i prijeti ljudskim zajednicama i divljini. Šume čine kritične ponore ugljika, a njihovo krčenje oslobađa stakleničke plinove i smanjuje sposobnost planeta da ih apsorbira. Krčenje šuma također remeti hidrološki ciklus, što dovodi do promjena u uzorcima padalina, poplava i suša te ubrzanog gubitka bioraznolikosti.

Loše projektirani gradovi s velikim prometom, ograničenim zelenim površinama i industrijskim zonama povećavaju izloženost onečišćenju. Gradski toplinski otoci i kontaminirano otjecanje pogoršavaju kardiovaskularne rizike, dok je sjedilački način života povezan s lošim zdravstvenim problemima povezanim s infrastrukturom. Osim toga, neadekvatno gospodarenje otpadom u urbanim područjima dovodi do dugotrajnog onečišćenja tla i vode teškim metalima i opasnim kemikalijama, što dodatno povećava rizike od kardiovaskularnih bolesti.

Zajednice koje se oslanjaju na šume za kulturne prakse, hranu i tradicionalne lijekove suočavaju se s golemim izazovima, uključujući nesigurnost hrane, gubitak sredstava za život i raseljavanje. U Amazoniji šumski požari ubrzavaju emisije stakleničkih plinova i gubitak bioraznolikosti, dodatno destabilizirajući hidrološki sustav regije. Osim toga, prašina u zraku nastaje zbog poremećaja tla uzrokovanih izgradnjom, neasfaltiranim cestama, erozijom vjetra iz pustinja i poljoprivredom.

Inhalacijska prašina izaziva upalu, oksidativni stres te oštećenje kardiovaskularnog i dišnog sustava. Manje čestice prašine mogu ući u krvotok i pogoršati imunološke reakcije i KVB. Studije su povezale izloženost pustinjskoj prašini s većim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih smrti. Kako klimatske promjene ubrzavaju dezertifikaciju, ekstremne vremenske uvjete i suše, prašina u zraku će vjerojatno postati značajan doprinos degradaciji kvalitete zraka, što opravdava mjere ublažavanja.

Završne riječi

Onečišćenje vode i tla značajno smanjuje bioraznolikost i ugrožava zdravlje ljudi i ekosustav. Izloženost teškim metalima, toksinima, pesticidima, MNP-ima i plastici uzrokuje endotelnu disfunkciju, poremećaj cirkadijalnog ritma, upalu i oksidativni stres. MNP sinergiziraju s kemijskim dodacima i pogoršavaju kardiovaskularne ozljede kroz mehanizme kao što su piroptoza i aktivacija inflamasoma NLRP3. Kemijski zagađivači mogli bi sinergizirati s drugim zdravstvenim čimbenicima i pogoršati teret NCD-a. Međutim, smanjenje onečišćenja vode i tla povezano je s dobrobitima za kardiovaskularno zdravlje.

Strategije ublažavanja uključuju ograničavanje izloženosti kemikalijama kroz pročišćavanje zraka, filtriranje vode, prestanak pušenja i izbjegavanje kontaminirane hrane, između ostalog. Rad naglašava da su medicinske intervencije kao što su kelacijske terapije, uključujući tretmane temeljene na EDTA, učinkovite u uklanjanju teških metala poput olova i kadmija i smanjenju kardiovaskularnog rizika.

Javnozdravstvene intervencije, poput onih koje su uspješno provedene u zemljama s visokim prihodima za smanjenje izloženosti olovu i kadmiju, značajno su smanjile smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Političke inicijative kao što je Zero Pollution Vision Europske komisije imaju za cilj smanjiti onečišćenje na sigurne razine do 2050., dok EU Ugovor o tlu daje prioritet obnovi tla i smanjenju onečišćenja.

EU također ima za cilj spriječiti brtvljenje tla, poboljšati biološku raznolikost tla, smanjiti dezertifikaciju i poboljšati zalihe organskog ugljika u tlu kao dio širih ciljeva obnove. Osim toga, intervencije u prehrani i načinu života osiguravaju zaštitne kardiovaskularne učinke. Iako onečišćenje uzrokuje nekoliko bolesti, ono se može spriječiti i nije nusprodukt gospodarskog razvoja, budući da su zemlje s visokim dohotkom pokazale da replicirana, jeftina rješenja mogu kontrolirati onečišćenje.

Izvori: