Zdravlje kao ključ rasta: Stručnjaci pozivaju na novi tečaj!

Dana 12. ožujka 2025., kolektiv zdravstvenih stručnjaka pozvao je da se zdravlje stavi u središte političkog djelovanja u dokumentu o stajalištu WifOR instituta. Ovaj dokument, pod naslovom „Sa zdravljem iz krize rasta“, vidi zdravlje kao središnji stup stabilnosti i rasta.

Zdravstvena industrija činit će oko 12% bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2023. godine i zapošljavat će više od 8 milijuna ljudi. Prema pisanju lista, industrija je pomogla u ublažavanju recesije neizravno stvaranjem 210,3 milijarde eura dodane vrijednosti i 2,7 milijuna dodatnih radnih mjesta. To naglašava da svaki euro uložen u zdravstvenu industriju stvara dodatnih 0,81 eura u nacionalnom gospodarstvu.

Važni aspekti zdravstvene zaštite

Inovacije u zdravstvu značajno doprinose smanjenju tereta bolesti i povećanju sudjelovanja u društvenom životu. Njemačka bi se stoga mogla pozicionirati kao predvodnik u globalnoj zdravstvenoj ekonomiji dajući zdravstvu prioritet kao četvrtom području javne potrošnje uz prometnu infrastrukturu, obranu i obrazovanje.

Prevencija se smatra ključnom za održivo financiranje obveznog zdravstvenog osiguranja (GKV). U prosjeku ljudi u Njemačkoj provedu 10,82 godine svog života u bolesti ili nemoći. Mjere prevencije bolesti mogle bi pomoći u uklanjanju jaza u socijalnoj pravdi. Potrebne mjere uključuju veće stope cijepljenja, mjere ranog otkrivanja i porezne poticaje za zdrave proizvode.

Digitalizacija zdravstva također igra važnu ulogu u povećanju učinkovitosti i inovativnosti u zdravstvenom sustavu. Telemedicina bi mogla poslužiti kao prva točka kontakta za pacijente, što bi rezultiralo uštedom troškova i učinkovitosti. Prema statistici, Njemačka bi se do 2049. mogla suočiti s nedostatkom do 690.000 medicinskog osoblja, što bi ugrozilo zdravstvo i gospodarstvo.

Digitalna transformacija u zdravstvu

Kako gesundheitswirtschaft.at izvijestio je da Austrija ima srednju razinu digitalizacije zdravstvenog sustava u usporedbi s međunarodnim standardima. Pandemija i demografske promjene pokazale su granice postojećih sustava. Na digitalizaciju se ne gleda samo kao na inovaciju, već i kao na hitnu potrebu.

Razina digitalne transformacije ključna je za potencijal zdravstvenog sustava. Nedostatak aktualnih podataka otežava analizu i kontrolu mjera u kriznim situacijama. eZdravlje uključuje sve elektroničke aplikacije u zdravstvu, ali nedostaje jedinstvena definicija i jasne mjerne dimenzije stupnja digitalizacije.

Austrija je na desetom mjestu u Indeksu digitalnog zdravlja Zaklade Bertelsmann. Danska se smatra vodećim u digitalnoj zdravstvenoj skrbi, gdje gotovo svi pružatelji zdravstvenih usluga koriste elektroničke zdravstvene kartone, a telemedicina je uvedena diljem zemlje 2012.

Austrijska digitalna zdravstvena infrastruktura uključuje e-Card, ELGA i gesundheit.gv.at. Rezultati istraživanja iz 2023. pokazuju sve veću svijest i prihvaćanje ELGA-e u Austriji. Planirana proširenja uključuju podatke o radiološkim slikama i online zakazivanje kako bi se olakšalo digitalno povezivanje svih relevantnih pružatelja zdravstvenih usluga.

Očekuje se da će se strategija eZdravstva u Austriji provesti do 2030., uz potporu nadnacionalnih institucija kao što su WHO, OECD i EU, koje pokreću nacionalne strategije digitalizacije u zdravstvenom sektoru. EU posebno promiče razvoj Europskog prostora zdravstvenih podataka i regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju u zdravstvu.