U SAD-u topliji dani i noći već kradu san ljudima

U SAD-u topliji dani i noći već kradu san ljudima

Koristeći više od 12 milijuna noći podataka o spavanju nosivih uređaja, istraživači pokazuju da topliji dani i noći već smanjuju san diljem SAD-a, a očekuje se da će buduće klimatsko zatopljenje pogoršati gubitke i povećati postojeće zdravstvene i socijalne nejednakosti.

U studiji nedavno objavljenoj u časopisuEnvironment InternationalIstraživači su ispitivali povezanost između izloženosti toplini i zdravlja sna.

Izloženost visokim temperaturama okoline potiskuje normalan pad unutarnje tjelesne temperature koji signalizira početak sna i ulazak u dublje faze sna. Izloženost toplini noću i danju može promijeniti cirkadijalnu termoregulaciju i poremetiti ritam budnosti i spavanja. Poremećaji spavanja povezani s vrućinom povezani su s negativnim učincima na mentalno i kardiovaskularno zdravlje.

Kvazieksperimentalne i opservacijske studije izvijestile su o povezanosti viših noćnih i dnevnih temperatura i smanjenja ukupnog vremena spavanja (TST) kod odraslih i djece. Studije također pokazuju da je kvaliteta sna, uključujući kontinuitet sna, faze spavanja i makrostrukturu, važan pokazatelj fizičkog i mentalnog zdravlja. Unatoč tome, utjecaj topline okoline na višedimenzionalnu kvalitetu sna u velikim populacijama još uvijek je nedovoljno poznat.

O studiju

U ovoj studiji istraživači su ispitivali povezanost između izloženosti toplini na otvorenom i višedimenzionalnog zdravlja sna koristeći longitudinalne podatke iz Programa istraživanja svih nas (AoU) u Sjedinjenim Državama. AoU je počeo regrutirati više od milijun odraslih osoba u svibnju 2017. koristeći multimodalno prikupljanje podataka putem upitnika, elektroničkih zdravstvenih zapisa (EHR), genomike, biouzoraka, fizičkih mjerenja i digitalnih nosivih uređaja.

Primarni ishod bilo je ukupno vrijeme spavanja. Sekundarni ishodi uključivali su vrijeme početka spavanja, kontinuitet spavanja i trajanje specifično za fazu spavanja. Status postojeće bolesti određen je pomoću EHR-a. Za razdoblje 1990. – 2023. prikupljeni su dnevni meteorološki podaci, uključujući oborine, brzinu vjetra, maksimalnu relativnu vlažnost te minimalne i maksimalne temperature.

Longitudinalni podaci o spavanju prikupljeni između 2010. i 2022. povezani su s mrežnim meteorološkim podacima. Dnevne (DTA) i noćne temperaturne anomalije (NTA) izračunate su kao metrika izloženosti toplini.

DTA i NTA definirani su kao razlika između opažene dnevne maksimalne ili minimalne temperature tijekom dana praćenja sna i dugoročne prosječne dnevne maksimalne ili minimalne temperature od 1990. do 2009., izračunate na razini poštanskog broja.

Multivarijantni model mješovitih učinaka korišten je za ispitivanje povezanosti između izloženosti toplini (NTA i DTA) i ishoda spavanja. Osjetljivost na izloženost toplini procijenjena je prostorno-vremenskim čimbenicima (mjesec i klimatska zona), demografskim karakteristikama (dob, spol, etnička pripadnost, socioekonomski status) i zdravstvenim uvjetima.

Procijenjene povezanosti NTA-trajanja spavanja zatim su kombinirane s projiciranim NTA vrijednostima iz klimatskih scenarija zajedničkog socioekonomskog puta (SSP) kako bi se predvidjele buduće promjene u ukupnom vremenu spavanja od 2020. do 2099. godine.

Uvidi

Studija je uključivala 14.232 osobe prosječne dobi od 50,5 godina, koje su doprinijele s više od 12,5 milijuna osoba-dana trajanja i početka spavanja i 8,13 milijuna osoba-dana kontinuiteta spavanja i podataka o stadijima. Većina sudionika bile su žene (68,3 posto), bijelke (81,5 posto) i ne-Hispanjolci (89,9 posto). Prosječno ukupno vrijeme spavanja bilo je 393,5 minuta, a prosječna učinkovitost spavanja bila je 91,5 posto.

Prosječno vrijeme buđenja nakon što su zaspali bilo je 50,7 minuta. Prosječno dnevno trajanje dubokog, laganog i brzog sna (REM) bilo je 60,9, 258,7 odnosno 82,5 minuta. Anomalija srednje noćne temperature iznosila je 0,9°C, dok je anomalija srednje dnevne temperature bila 0,75°C.

Među sudionicima koji su podijelili podatke iz EHR-a, 22 posto imalo je rak, 14,5 posto kardiovaskularne bolesti, 10 posto depresivne poremećaje, 5 posto dijabetes i 11,7 posto pretilost.

Povećanje od 10°C u noćnim i dnevnim temperaturnim anomalijama povezano je s 2,63 odnosno 2,19 minuta manje ukupnog vremena spavanja. Povećanje noćne temperaturne anomalije od 10°C također je povezano s 0,05 minuta duljim vremenom buđenja nakon početka spavanja, 0,03 postotna boda nižom učinkovitošću spavanja, 1,66 minuta kašnjenja u početku sna, 1,58 minuta manje laganog sna, 0,93 minute manje dubokog sna i 0,19 minuta manje REM spavanja. Anomalije dnevne temperature pokazale su sličnu povezanost, osim beznačajnih učinaka na buđenje nakon spavanja i dubok san.

Najjača povezanost između noćne izloženosti vrućini i gubitka sna primijećena je u kasno proljeće do ranog ljeta i kasno ljeto do rane jeseni te u zoni morske klime, gdje su procijenjeni učinci bili više nego dvostruko veći od onih uočenih u drugim klimama, što je obrazac za koji autori vjeruju da je djelomično posljedica nižeg prodora klima uređaja u kućanstvima u tim regijama.

Ukupno vrijeme spavanja smanjilo se za 2,76 minuta na 10°C povećanja abnormalnosti noćne temperature kod ljudi u dobi od 40 do 50 godina, oko 20 posto više nego kod osoba mlađih od 40 godina. Žene su zabilježile smanjenje od 2,65 minuta, oko 23 posto više od muškaraca.

Veći gubici sna također su primijećeni kod ljudi nižeg socioekonomskog statusa te kod onih s pretilošću, kardiovaskularnim bolestima ili depresijom.

U scenariju s visokim emisijama i visokim gospodarskim rastom (SSP5-8.5), predviđa se da će stanovništvo koje živi u mješovitim morskim toplim i hladnim klimama doživjeti dodatnih 8,5, 24,0, 11,8 i 8,5 sati gubitka sna po osobi godišnje tijekom 2080.-2099. u usporedbi s 1995.-2014.

Procijenjeno je da pojedinci koji žive u morskoj klimi gube više od dva sata sna mjesečno između svibnja i listopada, s najvećim padom u kolovozu s oko 3,4 sata mjesečno.

Zaključci

Sveukupno, predviđa se gubitak od 8,5 do 24,0 sata sna po osobi godišnje u različitim klimatskim područjima SAD-a do kraja stoljeća u usporedbi s razdobljem 1995. – 2014., pri čemu će se najveći gubici dogoditi u morskim i vrućim klimama, osobito u ljetnim mjesecima.

Odrasli u dobi od 40 do 50 godina, žene, oni nižeg socioekonomskog statusa i oni s kroničnim fizičkim ili mentalnim bolestima bili su posebno osjetljivi na poremećaje spavanja uzrokovane vrućinom.

Budući da vanjska temperatura ne obuhvaća u potpunosti individualnu izloženost toplini u zatvorenom prostoru ili adaptivno ponašanje kao što je korištenje klima uređaja, autori upozoravaju da bi buduće procjene gubitka sna mogle biti konzervativne.

Ovi rezultati naglašavaju rastuće nejednakosti u gubitku sna izazvanom klimatskim promjenama i mogu informirati o ciljanim intervencijama za poboljšanje prilagodbe i otpornosti na toplinu.

Izvori: