Studija pokazuje porast prevalencije probavnih bolesti

Studija pokazuje porast prevalencije probavnih bolesti

Podaci iz nove paneuropske studije o teretu probavnih bolesti, predstavljeni danas na UEG Week 2022. i objavljeni u United European Gastroenterology Journalu, naglašavaju zabrinjavajući porast prevalencije nekoliko probavnih bolesti od 2000. To uključuje kronične bolesti jetre, pankreatitis, gastroezofagealnu refluksnu bolest, gastritis, vaskularne intestinalne bolesti i celijakiju u djece. Nadalje, stope incidencije i stope smrtnosti za sve karcinome probavnog sustava zajedno su porasle za 26%, odnosno 17%, u razdoblju od 2000. do 2019. godine.

U izvješću se navodi da probavne bolesti pogađaju više od 300 milijuna ljudi u Europi i na Mediteranu te da su povezani ekonomski troškovi značajni. Učestalost i prevalencija mnogih probavnih bolesti najveća je u vrlo mladih i starijih osoba, a kako europska populacija stari, ovaj će se teret bolesti povećavati.

Pokazalo se da se dobno standardizirana incidencija i mortalitet od raka jetre i gušterače povećava u većini europskih zemalja od 2000. godine, a konzumacija alkohola, pretilost i drugi promjenjivi čimbenici načina života identificirani su kao glavni uzroci velikog udjela ukupnog tereta ovih probavnih poremećaja. Sve veća učestalost raka debelog crijeva u mladih odraslih također je razlog za zabrinutost.

Istraživači sa Sveučilišta u Liverpoolu, UK, koji su proveli studiju u ime UEG-a, uočili su rastuće trendove diljem kontinenta u opterećenosti probavnim bolestima zbog visokog indeksa tjelesne mase (BMI). I premda je od 2000. godine postignut određeni napredak u smanjenju tereta povezanog s alkoholom, konzumacija alkohola i dalje značajno pridonosi teretu bolesti. Jedna pozitivna vijest iz studije je smanjenje tereta pušenja za zdravlje u gotovo svim europskim zemljama, na temelju nacionalnih strategija intervencije.

Ključni čimbenik naglašen u izvješću je da društvene i ekonomske razlike na razini stanovništva između zemalja objašnjavaju velik dio varijacija u teretu probavnih bolesti, pri čemu su zemlje u nepovoljnijem položaju suočene s većim teretom većine probavnih bolesti, mjereno Indeksom ljudskog razvoja.

Što se tiče ekonomskog tereta probavnih bolesti, izvješće UEG-a navodi da su procijenjeni troškovi bolničke zdravstvene zaštite (bez liječenja i dijagnostike) za probavne bolesti u prosjeku iznosili 0,12% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 31 zemlji uključenoj u studiju. To rezultira potencijalnim troškom u cijeloj EU od oko 20 milijardi dolara u 2021.

"Zdravstveni, ekonomski i društveni teret probavnih bolesti alarmantno se povećava", kaže Helena Cortez-Pinto, predsjednica UEG-a. "Naši zdravstveni sustavi i gospodarstva već su u krhkom stanju i potrebna je hitna akcija za rješavanje ovih problema kroz javno obrazovanje, prilagodbe načina života i istraživanja kako bi se preokrenuli ovi alarmantni trendovi."

Prema izvješću, ako bi se preuranjena smrtnost povezana s probavnim bolestima mogla smanjiti za 25% u 31 europskoj zemlji (2019.), procijenjene uštede od izbjegavanja gubitaka produktivnosti iznosile bi ukupno 11,4 milijarde eura. To se povećava na 22,8 milijardi eura i 34,2 milijarde eura uz smanjenje od 50% odnosno 75%.

Teret probavnih bolesti, mjeren godinama života prilagođenim invaliditetu (DALY), obično je veći u zemljama srednje i istočne Europe nego u zapadnoj i južnoj Europi, osobito kronične bolesti jetre, pankreatitisa, gastritisa i duodenitisa, kao i vaskularne bolesti crijeva i peptičkog ulkusa.

Širom Europe i dalje postoje velike nejednakosti u zdravlju, a s obzirom na nove ekonomske izazove, očekujemo da će te nejednakosti postati još gore. Nažalost, unatoč njihovoj značajnoj prevalenciji i globalnom utjecaju, mnoge probavne bolesti ostaju nedovoljno poznate i dobivaju relativno malo političke ili financijske pozornosti.”

Luigi Ricciardiello, predsjednik Istraživačkog odbora, United European Gastroenterology

UEG je 2014. proveo sličnu studiju koja je istaknula slične izloženosti. Rezultati ove najnovije LEL studije, uz ograničena poboljšanja od tada, pomoći će ubrzati napredak u smanjenju tereta probavnih poremećaja. Također će pomoći u identificiranju prioritetnih područja u kojima su potrebna istraživanja i ulaganja diljem Europe i pojedinačnih zemalja.

Tanith Rose, glavni istraživač studije koju je naručio UEG, zaključuje: "Nedostatak napretka u posljednja dva desetljeća u smanjenju učestalosti probavnih bolesti naglašava potrebu za većim usvajanjem učinkovitih strategija prevencije. Društveni i ekonomski čimbenici doprinose važnim razlikama." teret većine probavnih bolesti, a napori da se smanji teret koji ne uzimaju u obzir te čimbenike vjerojatno će imati ograničen uspjeh.”

Izvor:

Ujedinjena europska gastroenterologija

.