Što trebate znati o dijabetesu

Što trebate znati o dijabetesu

UVOD

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, prije nekoliko desetljeća dijabetes je bio rijetka bolest u razvijenim i zemljama u razvoju. Danas je priča drugačija. Trenutno se procjenjuje da je više od 143 milijuna ljudi diljem svijeta pogođeno bolešću. Ovaj broj stalno raste, a očekuje se da će više od 220 milijuna ljudi živjeti s dijabetesom do 2020. ako se sadašnji trendovi nastave.

Samo u Sjedinjenim Državama 18,2 milijuna ljudi (6,3% stanovništva) živi s dijabetesom. Još 13 milijuna ljudi ima dijagnosticiran dijabetes. Nažalost, 5,2 milijuna (ili gotovo trećina) ne zna da ima tu bolest.

Podaci za Nigeriju nisu dostupni, ali procjenjuje se da u Nigeriji više od 1,5 milijuna ljudi boluje od dijabetesa.

U razvijenim zemljama većina dijabetičara ima više od šezdeset godina, ali u zemljama u razvoju dijabetes pogađa ljude u najboljim godinama.

ŠTO JE DIJABETES?

Dijabetes melitus (ili jednostavno dijabetes) izveden je iz grčke riječi "Diabeinein", što znači "proći kroz", što opisuje puno mokrenja, a melitus iz latinske riječi koja znači "zaslađen medom". Ove dvije riječi znače zaslađenu mokraću ili šećer u mokraći.

Dijabetes je bolest u kojoj tijelo ne proizvodi ili ne koristi pravilno inzulin. Inzulin je hormon potreban u tijelu za kontrolu brzine kojom se šećeri, škrob i druga hrana pretvaraju u glukozu, koja je potrebna kao energija za svakodnevni život. Hormon se proizvodi i otpušta

u krv kroz organ koji se zove 'gušterača'. Ovaj inzulin pomaže u održavanju razine šećera u krvi unutar normalnih granica. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavlja ovaj normalni raspon između

60 – 100 mg/dl (prije unosa hrane za taj dan, stoga se ova vrijednost naziva šećer u krvi natašte). U zdravstvenim ustanovama šećer u krvi rijetko prelazi ovu vrijednost unatoč višestrukim potrebama za glukozom u različitim situacijama.

Nakon obroka, jetra pohranjuje glukozu iz obroka kao glikogen i otpušta je u krv između obroka. Uloga inzulina je kontrolirati skladištenje i oslobađanje glukoze. Osigurava da količina glukoze u krvi u bilo kojem trenutku ne prijeđe ili padne ispod normalnog raspona.

Vrste dijabetesa

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), priznato je pet klasa dijabetesa, a to su; Inzulin ovisan dijabetes melitus (IDDM) ili dijabetes tipa I, inzulin neovisan dijabetes melitus (NIDDM) ili dijabetes tipa II, gestacijski dijabetes, dijabetes insipidus i brončani dijabetes.

DIJABETES OVISAN O INZULINU/TIP I: Ovaj tip dijabetesa izvorno se nazivao juvenilni dijabetes jer pogađa adolescente i mlade odrasle osobe. Uzrokuje ga iznenadni prestanak proizvodnje inzulina u gušterači. Riječ je dakle o akutnoj bolesti koja se očituje žeđu, poliurijom (velike količine mokraće), diurezom i gubitkom tjelesne težine. Dijabetes tipa I nije čest i čini manje od 10% svih slučajeva dijabetesa.

DIJABETES NEOVISAN O INSULINU / TIP II: Ovo je najčešći tip dijabetesa, koji čini više od 80% svih slučajeva dijabetesa. Nalazi se kod odraslih i starijih osoba. Ovaj tip dijabetesa razvija se postupno (neopaženo) tijekom dugog vremenskog razdoblja, a karakteriziran je nedostatkom inzulina, nedostatkom inzulina u krvi ili nesposobnošću tijela da iskoristi oslobođeni inzulin (inzulinska rezistencija). Zbog sporog i postupnog početka, obično ostaje neotkriven sve dok se ne pojavi jedna ili više njegovih dugotrajnih komplikacija.

Za razliku od dijabetesa tipa I, razina inzulina u krvi dijabetičara tipa II može biti normalna ili čak visoka, ali zbog inzulinske rezistencije izostaje željeni učinak, a to je uobičajeno kod pretilih osoba.

Gestacijski dijabetes: Ovaj tip dijabetesa javlja se tijekom trudnoće i nestaje unutar 3 tjedna nakon poroda. Procjenjuje se da je 3% svih trudnoća povezano s gestacijskim dijabetesom, a gotovo polovica ovih pacijentica sklona je razvoju trajnog dijabetesa kasnije u životu.

ŠTO UZROKUJE DIJABETES.

Kao i kod hipertenzije i drugih nezaraznih bolesti, ne mogu se pripisati jasni uzroci najčešćem tipu dijabetesa (dijabetes tipa II, dijabetes tipa I kao sekundarni uzrok zatajenja gušterače). Međutim, poznato je da neki čimbenici povećavaju vjerojatnost razvoja dijabetesa i oni se nazivaju čimbenicima rizika. Na primjer, kod indolentne i dobro uhranjene populacije postoji 2 do 20 puta veća vjerojatnost da će razviti dijabetes tipa II nego kod aktivne i mršave populacije iste rase. Neki drugi čimbenici za koje se zna da povećavaju šanse za razvoj dijabetesa uključuju:

Pretilost: Procjenjuje se da je tri četvrtine (¾) svih bolesnika s dijabetesom tipa II pretilo. Tome doprinosi lijen i bogat život. Vjeruje se da gubitak težine od 10 kg može smanjiti razinu šećera u krvi natašte za gotovo 50 md/dl. Poznato je da aktivan način života s čestim vježbanjem također povećava osjetljivost na inzulin.

Međunarodni standard za mjerenje prekomjerne težine i pretilosti temelji se na vrijednosti koja se naziva INDEKS TJELESNE MASE (BMI). Ova se vrijednost dobiva dijeljenjem tjelesne težine (u kilogramima) s kvadratom visine (u metrima).

tj. BMI = tjelesna težina (Kg) / visina2 (metri).

Napomena: 1 stopa = 0,305 metara.

Za odrasle je poželjan BMI manji od 25 kg/m2.

25 – 29 kg/m2 smatra se prekomjernom tjelesnom težinom, a preko 30 kg/m2 pretilošću.

Obiteljska povijest: obiteljska povijest dijabetesa povećava vjerojatnost razvoja bolesti. U takvoj situaciji vrlo je važno voditi zdrav stil života i stalno pratiti razinu šećera u krvi.

DOB I RAS: Većina bolesnika s dijabetesom tipa II u vrijeme bolesti je starija od 40 godina. Međutim, udio porasta incidencije ove bolesti s dobi veći je kod osoba s obiteljskom poviješću dijabetesa, pretilosti i vjerojatno kod onih sa sjedilačkim načinom života. Osim toga, dijabetes je češći među Afrikancima, Afroamerikancima, Latinoamerikancima, Indijancima i Amerikancima azijskog porijekla. Pripadnost nekoj od rasa već je sama po sebi faktor rizika.

Povijest gestacijskog dijabetesa: žena također povećava svoju šansu/mogućnost razvoja trajnog dijabetesa kasnije u životu.

DIJABETES MOŽETE SPRIJEČITI/ODGOĐITI!

Dijabetes nema trajnog lijeka kada se jednom razvije, liječi se doživotno. Ali možete se spriječiti da ikada upadnete u ovu doživotnu bol. Prije nego što se dijabetes pojavi kod ljudi, gotovo uvijek mu prethodi stanje koje se zove PREDIJABETES. Situacija u kojoj je šećer u krvi viši od normalnog, ali još nije dovoljan da bi se dijagnosticirao dijabetes. Nažalost, ako redovito ne provjeravate šećer u krvi, nećete znati kada spadate u ovu kategoriju.

Predijabetes je sam po sebi ozbiljna medicinska situacija, ali se ipak može preokrenuti promjenom prehrambenih navika i povećanjem tjelesne aktivnosti. Za određivanje šećera u krvi mora se napraviti test koji se zove šećer u krvi natašte. Ovim se testom mjeri količina glukoze (šećera) u krvi prije obroka za taj dan. Mjeri se u miligramima po decilitru (mg/dl).

Vrijednost ispod 100 mg/dl općenito se smatra normalnom, dok vrijednost viša od 100 mg/dl, ali manja od 120 mg/dl još nije puni dijabetes i stoga se smatra predijabetesom. Osoba s predijabetičkom razinom šećera u krvi mora poduzeti hitne korake za snižavanje šećera u krvi ili riskirati cjeloživotni dijabetes.

Međutim, treba naglasiti da su rasni i genetski čimbenici koji predisponiraju dijabetes još uvijek izvan ljudskog razumijevanja i kontrole. Stoga ima smisla sve čimbenike na koje ljudi mogu utjecati svesti na minimum. Većina ovih čimbenika povezana je s društvenim profesionalnim i prehrambenim navikama.

Sljedeći savjeti mogu pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa:

* Smršavite. Čini se da je pretilost najvažniji čimbenik dijabetesa. Vrlo je važno smanjiti tjelesnu težinu i masno tkivo te održavati prosječnu tjelesnu težinu. U tu svrhu preporučuje se indeks tjelesne mase (BMI) manji od 25 kg/m2 za muškarce i manji od 24 kg/m2 za žene.

* Povećajte tjelesnu aktivnost. Dokazana je činjenica da je dijabetes češći kod ljudi koji vode sjedilački, bogat način života. Jednostavne dinamičke vježbe poput brzog hodanja 30-50 minuta dnevno ili 3-5 puta tjedno pokazale su se vrlo korisnima. Vježbanje smanjuje tjelesnu težinu i masnoću, pojačava rad srca, smanjuje rizik od dijabetesa te potiče emocije i zdrav život.

* Smanjite ili izbacite alkohol. Utvrđeno je da pijenje više od 2 jedinice dnevno ima štetne učinke na tijelo. Alkohol kao sredstvo ovisnosti jako otežava zadržavanje određene količine kroz dulje vrijeme. Stoga je bolje pokušati potpuno izbjeći alkohol.

* Izbjegavajte pušenje. Dokazano je da dim cigarete sadrži nekoliko otrovnih tvari. Pušenje cigareta i alkohol povezani su s nekoliko bolesti. Prestanak pušenja definitivno će smanjiti šanse za nekoliko drugih bolesti osim dijabetesa.

* Dobre prehrambene navike, kao što su:

* Smanjite masnu hranu i junk

* Jedite više ribe i peradi (bez kože je bolje).

* Češnjak snižava razinu kolesterola u krvnom tlaku; dodajte ga u svoju prehranu s vremena na vrijeme.

* Smanjite broj jaja koja jedete na 3-4 tjedno (bolje kuhana nego pržena).

* Smanjite unos soli na manje od 5,8 grama dnevno.

* Jedite više povrća i hrane bogate vlaknima, posebno voća.

* Konačno, stalno kontrolirajte šećer u krvi natašte jer ćete samo tako znati kada ste u nevolji.

ZAKLJUČAK

Dijabetes i visoki krvni tlak toliko su blisko povezani da je potreban sveobuhvatan plan skrbi koji se bavi prehrambenim navikama, društvenim i okolišnim čimbenicima. Nekoliko promjena načina života, kao što su redovita tjelovježba, održavanje umjerene tjelesne težine, smanjenje unosa masti i prehrana bogata vlaknima doprinose normalnom, zdravom životu. Poznato je da ove mjere povećavaju osjetljivost na inzulin i snižavaju krvni tlak.

Zaključno, vrlo je važno stvoriti zdravstveno svjesniju osobu u populaciji. Narod koji praktički vjeruje da je bolje i jeftinije spriječiti bolest nego je liječiti kad je već ojačala. Nadalje, zdravstvena njega se ne može odvojiti od redovitih liječničkih pregleda jer to dvoje ide ruku pod ruku. Ne postoji način da se otkriju višestruke nezarazne bolesti bez podvrgavanja redovitim liječničkim pregledima. Važnost ovih kontrola ne može se prenaglasiti.

Živi bili u zdravlje. Upoznajte svoju razinu šećera u krvi i živite zdravije bez bolova od dijabetesa.

Inspiriran Kazeemom Adefemijem