Studije na mladim štakorima pokazuju kako hormonska kontracepcija može utjecati na mozak

Studije na mladim štakorima pokazuju kako hormonska kontracepcija može utjecati na mozak

Stručnjaci za reproduktivno zdravlje smatraju hormonsku kontracepciju dobrim izborom za tinejdžere jer su sigurni i vrlo učinkoviti u sprječavanju trudnoće, ali jedan aspekt njihovog učinka na tijela tinejdžera ostaje misterij - mijenjaju li i kako mozak u razvoju.

Nova istraživanja na mladim štakorima povezuju sintetičke hormone u kontracepcijskim pilulama, flasterima i injekcijama s oslabljenom signalizacijom između stanica u prefrontalnom korteksu, području mozga koje se nastavlja razvijati tijekom puberteta. U usporedbi s kontrolnim štakorima, životinje koje su primale hormonsku kontracepciju također su proizvele više razine hormona stresa kortikosterona, koji je sličan kortizolu kod ljudi.

Znanstvenici sa Sveučilišta Ohio State pokrenuli su ovu liniju istraživanja u prefrontalnom korteksu, regiji u kojoj se regulira raspoloženje, jer su neka prethodna istraživanja povezala ranu adolescentsku upotrebu hormonskih kontraceptiva s rizikom od depresije u odrasloj dobi. Ali ono što je najvažnije, rekli su istraživači, je naučiti kako kontracepcija utječe na mozak u razvoju kako bi pojedinci mogli odvagnuti rizike i dobrobiti svojih izbora reproduktivnog zdravlja.

Kontracepcija ima ogroman pozitivan utjecaj na zdravlje i autonomiju žena – stoga nije kao da sugeriramo mladima da ne uzimaju hormonsku kontracepciju.”

Benedetta Leuner, glavna autorica studije, izvanredna profesorica psihologije u državi Ohio

"Ono što trebamo je da budemo informirani o tome što sintetski hormoni rade u mozgu kako bismo mogli donositi informirane odluke - i ako postoje bilo kakvi rizici, onda to treba pratiti. Ako tada odlučite koristiti hormonsku kontracepciju, obratili biste više pozornosti na znakove upozorenja da ste znali za moguće nuspojave povezane s raspoloženjem."

Istraživački poster predstavljen je danas (utorak, 15. studenog 2022.) na Neuroscience 2022, godišnjem skupu Društva za neuroznanost.

Procjenjuje se da 2 od 5 tinejdžerica u Sjedinjenim Državama imaju spolne odnose u dobi od 15 do 19 godina, a velika većina koristi neki oblik kontracepcije – osobito kondome. Od onih koji koriste kontracepciju, gotovo 5% koristi hormonske kontraceptive, poznate i kao dugodjelujući reverzibilni kontraceptivi. Ovi se proizvodi također propisuju za liječenje akni i obilnih mjesečnica.

Unatoč svojoj popularnosti, "ne zna se mnogo o tome kako hormonska kontracepcija utječe na mozak i ponašanje tinejdžera", rekla je koautorica Kathryn Lenz, izvanredna profesorica psihologije na Sveučilištu Ohio State. “Pubertet je iznimno nedovoljno proučeno razdoblje dramatičnih moždanih promjena i dramatičnih hormonalnih promjena koje stvarno ne razumijemo.”

Omics e-knjiga

Kompilacija najboljih intervjua, članaka i vijesti iz prošle godine. Preuzmite besplatnu kopiju

Istraživači su ženkama štakora davali kombinaciju sintetskog estrogena i progesterona, koji se obično nalaze u hormonskim kontraceptivima, tri tjedna počevši otprilike mjesec dana nakon njihova rođenja, dobi koja odgovara ranoj odrasloj dobi kod ljudi. Istraživači su potvrdili da su lijekovi poremetili reproduktivni ciklus životinja - ovi kontracepcijski proizvodi djeluju tako što sprječavaju jajnike da proizvode hormone u količini potrebnoj za proizvodnju jajnih stanica i čine sluznicu maternice negostoljubivom za implantaciju jajne stanice.

Uzorci krvi pokazali su da su liječeni štakori proizvodili više kortikosterona od neliječenih životinja, što je znak da su bili pod stresom. I nakon što su bili izloženi eksperimentalnom stresoru i oporavili se od njega, razine kortikosterona kod tretiranih štakora ostale su visoke. Njihove su nadbubrežne žlijezde također bile veće, što sugerira da je njihova proizvodnja hormona stresa dosljedno veća od kontrolne skupine.

Analiza markera aktivacije gena u prefrontalnom korteksu životinja pokazala je smanjenje ekscitacijskih sinapsi u ovoj regiji mozga tretiranog štakora u usporedbi s kontrolama, ali nije bilo promjena u inhibicijskim sinapsama - fenomen koji bi mogao uzrokovati neravnotežu u normalnim signalnim obrascima što bi rezultiralo promijenjenim ponašanjem. Gubitak samo ekscitacijskih sinapsi u prefrontalnom korteksu povezan je s kroničnim stresom i depresijom u prethodnim istraživanjima.

"Još ne znamo što to znači za funkciju određenih sklopova. Ali ovo nam daje naznaku gdje dalje gledati, kakvi bi mogli biti funkcionalni rezultati", rekao je Lenz.

Istraživači napreduju s dodatnim studijama koje ciljaju na učinke hormonske kontracepcije na mozak između puberteta i kasne adolescencije - teško vrijeme za proučavanje mozga u razvoju jer se neprestano mijenja, rekao je Leuner. Otvoreno je pitanje i o razlozima učinkovitosti lijeka.

"Ovo su sintetski hormoni, pa utječu li na mozak zbog svojih sintetskih svojstava ili utječu na mozak jer blokiraju prirodno proizvedene hormone?" Rekla je. "Teško je odgovoriti na to pitanje, ali je važno."

Glavna autorica Rachel Gilfarb, studentica diplomskog studija u Leunerovom laboratoriju, predstavila je poster. Dodatni koautori iz države Ohio uključuju Meredith Stewart, Abhishek Rajesh, Sanjana Ranade i Courtney Dye.

Izvor:

Državno sveučilište Ohio

.