Poremećaji ovisnosti o drogama često se javljaju zajedno s drugim mentalnim bolestima. Istražimo zašto!
Poremećaji ovisnosti o drogama i mentalne bolesti idu ruku pod ruku, budući da ljudi ovisni o drogama imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti poremećaje raspoloženja i anksioznosti nego normalni ljudi i obrnuto. Prema Nacionalnom istraživanju o uporabi droga i zdravlju (NSDUH) iz 2019., 24,5 posto (ili 61,2 milijuna odraslih) u dobi od 18 ili više godina imalo je ili mentalnu bolest (AMI) ili poremećaj ovisnosti (SUD) u prošloj godini. Dodatno, 16,8 posto (ili 42 milijuna ljudi) patilo je od AMI, ali ne i od SUD-a. Istraživanje je također pokazalo 3,9 posto (ili 9,7 milijuna ljudi) učestalost SUD-a, ali ne i AMI-ja, dok...

Poremećaji ovisnosti o drogama često se javljaju zajedno s drugim mentalnim bolestima. Istražimo zašto!
Poremećaji ovisnosti o drogama i mentalne bolesti idu ruku pod ruku, budući da ljudi ovisni o drogama imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti poremećaje raspoloženja i anksioznosti nego normalni ljudi i obrnuto. Prema Nacionalnom istraživanju o uporabi droga i zdravlju (NSDUH) iz 2019., 24,5 posto (ili 61,2 milijuna odraslih) u dobi od 18 ili više godina imalo je ili mentalnu bolest (AMI) ili poremećaj ovisnosti (SUD) u prošloj godini. Dodatno, 16,8 posto (ili 42 milijuna ljudi) patilo je od AMI, ali ne i od SUD-a. Istraživanje je također pokazalo učestalost od 3,9 posto (ili 9,7 milijuna ljudi) da ima SUD, ali ne i AMI, dok se 3,8 posto (ili 9,5 milijuna ljudi) borilo i s AMI i SUD.
Tako visoka ko-prevalencija AMI i SUD tjera na pretpostavku da su te dvije stvari povezane i ako je tako, zašto?
Susret: Slučajnost ili više
Visoka učestalost istodobnih poremećaja ovisnosti o drogama i mentalnih bolesti neovisna je o uzročno-posljedičnoj vezi između to dvoje. Nadalje, ne predlaže određeni redoslijed nastanka problema, jednostavno zato što više čimbenika može pridonijeti SUD-u i AMI-ju, a većina njih je neovisna jedan o drugome.
Na primjer, važno je vidjeti jesu li simptomi dosegli određenu razinu (prema DSM-u) kako bi se potvrdila dijagnoza mentalnog poremećaja. Međutim, subklinički simptomi također mogu dovesti do uporabe droga. Iako je uvijek teško reći što je prvo između AIM i SUD. Međutim. Čini se da postoje tri mogućnosti.
- Drogenkonsum kann zu psychischen Erkrankungen führen: Drogen oder Drogen können dafür verantwortlich sein, dass beim Benutzer ein oder mehrere Symptome einer psychischen Erkrankung verursacht werden. Die Beweise für diese Möglichkeit stammen aus dem bekannten Zusammenhang zwischen einem erhöhten Risiko für Psychosen und Marihuana bei einigen Konsumenten.
- Psychische Erkrankungen, die zu Drogenkonsum führen: Forscher haben über die mögliche Rolle psychischer Erkrankungen bei der Entstehung von Drogenkonsum gesprochen. Personen, die über offene, leichte oder sogar subklinische psychische Störungen berichten, sind anfällig für Drogenkonsum als Selbstmedikation. Langsam, wenn sich die Person durch den Konsum der Droge gestärkt fühlt, wird sie davon abhängig, was zu einer Sucht führt.
- Überlappende Faktoren: Es gibt bestimmte Faktoren, darunter genetische Anfälligkeiten, Gehirndefizite und/oder frühe Stress- oder Traumabelastung, die sowohl AMI als auch SUDs verursachen können.
Sva tri ova scenarija mogu se manifestirati (u različitim stupnjevima za različite pojedince) u sugeriranju istodobne AMI i SUD.
Istražite zajedničke čimbenike
Genetika igra važnu ulogu u AMI i SUD. Genetski čimbenici mogu biti značajna zajednička poveznica između ova dva poremećaja, za koje se zna da doprinose razvoju ovisnosti i drugih mentalnih bolesti. Prema istraživačima, genetika pridonosi 40-60 posto sklonosti ovisnosti. U isto vrijeme, geni također mogu neizravno pridonijeti razvoju SUD-a utječući na nečiju reakciju na stres ili na sklonost osobe da riskira i traži nove stvari.
Uključene su slične regije mozga. Možda je više od slučajnosti da su iste regije mozga zahvaćene i kod SUD-a i kod AMI-ja. Na primjer, tvari koje izazivaju ovisnost i mentalne bolesti kao što su depresija i drugi psihijatrijski poremećaji utječu na dopamin, kemikaliju koja prenosi poruke s jednog neurona na drugi.
Ovo preklapanje područja mozga zahvaćenih AMI i SUD može ukazivati na mogućnost nekih promjena u mozgu uzrokovanih jednim od ovih područja koje mogu utjecati na drugo.
Izvješće objavljeno u Nacionalnom institutu za zlouporabu droga (NIDA) sugerira da razvoj mentalnog poremećaja i posljedične promjene u moždanoj aktivnosti imaju tendenciju povećanja osjetljivosti na korištenje tvari smanjenjem svijesti o njihovim negativnim učincima, povećanjem njihovih pozitivnih učinaka ili ublažavanjem neugodnih učinaka uzrokovanih mentalnim poremećajem.
Postati mentalno zdrav je pravovremeno liječenje
Različite bihevioralne terapije pokazale su se učinkovitima u liječenju komorbiditeta. Međutim, važno je uzeti u obzir druge povezane čimbenike kao što su dob pacijenta i određeni lijekovi koji se koriste, između ostalog, kada se planira liječenje.
Nadahnuto Barbarom Odozi