Novi jedinstveni detektor kronične boli

Novi jedinstveni detektor kronične boli

Američka akademija za medicinu boli (AAPM) definira bol kao - "neugodan osjećaj i emocionalni odgovor na taj osjećaj".

Web verzija Britanske enciklopedije definira bol kao - "Složeno iskustvo koje se sastoji od fiziološkog (fizičkog) odgovora na štetni podražaj, nakon čega slijedi afektivni (emocionalni) odgovor na taj događaj. Bol je mehanizam upozorenja koji pomaže u zaštiti organizma." utječući na njega da izbjegava štetne podražaje. Prvenstveno je povezan s ozljedom ili prijetnjom ozljede tjelesnih tkiva.”

Bol je individualni osjećaj koji može opisati ili definirati osoba koja ga doživljava. Može uzrokovati uznemirenost i nelagodu, obično se opisuje kao: bol, štipanje, pulsiranje ili probadanje. Razlikujemo dvije osnovne vrste boli – akutnu i kroničnu.

Akutna bol traje relativno kratko. To je signal da je tjelesno tkivo ozlijeđeno. Bol općenito nestaje kada ozljeda zacijeli. Akutna bol posljedica je bolesti, upale ili ozljede tkiva. Može nastati iznenada, npr. B. nakon kirurške traume, a može biti popraćeno emocionalnim ili anksioznim poremećajima. Uzrok akutne boli obično se može dijagnosticirati i liječiti u skladu s tim. U određenim slučajevima može postati kronična.

Kronična bol može varirati od blage do jake i obično traje dugo, više od tri mjeseca. Povezan je sa samom bolešću. Kroničnu bol mogu pogoršati psihološki ili okolišni čimbenici.

Uzrok kronične boli nije uvijek očit. U određenim slučajevima može biti povezan s kroničnim stanjima kao što su: artritis, fibromialgija ili lupus sa simptomima kao što su: otečeni zglobovi, neobjašnjiva vrućica, ekstremni umor, problemi sa spavanjem ili crveni osip. Posebno su sindromi kronične boli složeni i njihovo učinkovito liječenje često zahtijeva koordinirano, multidisciplinarno savjetovanje.

Za razliku od akutne boli, kronična bol može biti tajanstvena, uporna i često vrlo skupa za liječenje. Složenost kronične boli proizlazi iz činjenice da je to bio-psiho-socijalno stanje koje se javlja u različitim oblicima.

Budući da je bol bio-psiho-socijalno stanje, moraju se liječiti svi aspekti stanja. Pretpostavka da je stanje "sve u pacijentovoj glavi" čini grešku previđanja moguće stvarne boli.

S druge strane, nedostatak procjene psihosocijalnog faktora također može dovesti do duljeg oporavka. Složenost stanja kronične boli onemogućuje da ih jedan liječnik uspješno liječi.

Razlikujemo perifernu i središnju bol.

Periferna bol nastaje u perifernim živcima ili mišićima, obično zbog traume.

Centralna bol proizlazi iz patologije ili disfunkcije središnjeg živčanog sustava (SŽS). To je prvenstveno zbog strukturnih promjena u CNS-u, kao što su: ozljeda leđne moždine, multipla skleroza, moždani udar i epilepsija.

Inhibicija boli važna je i neophodna, pogotovo kada nam je sigurnost važnija, primjerice kada bježimo od opasne situacije. Svrha boli je da nam kroz naš mozak kaže kada nešto treba učiniti s oštećenim područjem. Mozak će nas voditi trebamo li obratiti pažnju na bolno područje ili ga zanemariti.

Te se informacije prenose iz mozga i dopiru do leđne moždine ili moždanog debla putem električnih impulsa u vlaknima leđne moždine ili određenih kranijalnih živaca. Ti se signali električnim putem prenose na više razine CNS-a.

Stoga se praćenje ovih signala u stvarnom vremenu može koristiti kao ključni parametar u našim nastojanjima da otkrijemo i pregledamo bol.

Bol i spol. Nedavna istraživanja koja su koristila pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) skeniranja mozga pacijenata tijekom podražaja boli pokazala su različite reakcije mozga muškaraca i žena.

Nekoliko područja muškog i ženskog mozga različito je reagiralo na iste bolne podražaje. Ženski mozak pokazao je više aktivnosti u emocionalnim centrima, gdje su muškarci reagirali u kognitivnim ili analitičkim regijama. Te se razlike mogu odnositi na naš evolucijski proces i različite društvene uloge muškaraca i žena.

Žene često imaju visoku osjetljivost na bol, ali nižu toleranciju na bol. Na vašu osjetljivost na bol utječu mnogi čimbenici kao što su biološke, nasljedne bolesti i razina hormona.

Bol i životinje. Prisutnost boli utvrđuje se promatranjem promjene u odnosu na normalno ponašanje.

Bol se može manifestirati kao šepanje ili promjena hoda, povlačenje ili zaštita ozlijeđenog dijela, abnormalni položaji, lizanje, trljanje ili grebanje na nekom mjestu. Znakovi boli i patnje koji su posebno izraženi kod glodavaca su prejedanje, žvakanje prstiju i stopala.

Znakovi boli mogu biti suptilni, kao što su promjena u disanju, nevoljkost kretanja, strepnja, iznenadna agresija, nemogućnost normalnog odmora ili spavanja ili zabrinut ili uplašen izraz lica.

Inspiriran dr. Giorom Ram