Kognitivno bihevioralna terapija (CBT), za odrasle s Aspergerovim ili autizmom

Kognitivno bihevioralna terapija (CBT), za odrasle s Aspergerovim ili autizmom

Suočavanje s emocijama može biti posebno teško odraslim osobama s dijagnozom Aspergerovog sindroma ili autizma. Kognitivna bihevioralna terapija, koja se obično naziva CBT, može biti učinkovit način za upravljanje problemima mentalnog zdravlja, uključujući teške emocije kao što su depresija, misli koje se ponavljaju ili tjeskoba.

Mnogi ljudi s Aspergerovom bolešću, autizmom ili poremećajem iz autističnog spektra (ASD) boje se ideje da posjete psihoterapeuta. Pomisao na analiziranje prošlih veza, razgovor o iskustvima iz ranog djetinjstva i razmišljanje o emocijama može izgledati dosadno, besmisleno ili bolno. Možete zamisliti terapijsku seansu kao što je radio Freud, ili Woodyja Allena na kauču, a terapeut kima glavom i pita o snovima. Ili zamišljaju stereotipnog TV terapeuta koji pita: "Kako ste se osjećali zbog toga?" iznova i iznova. Uz ove slike terapije, nije iznenađujuće da mnogi ljudi radije odluče živjeti sa svojom emocionalnom boli nego posjetiti terapeuta.

Ali postoje i druge mogućnosti!

Terapija može biti puno praktičnija i usmjerenija na cilj nego što bi vas ove slike natjerale da povjerujete, a to je upravo ono što zanima mnoge osobe s Aspergerom ili autizmom. I tu CBT stupa na scenu.

CBT se temelji na ideji da su naše misli (ili spoznaje), naše emocije i naše ponašanje isprepleteni. Postajući svjesni, ispitujući i analizirajući svoje misli, možemo odrediti kako te misli izazivaju depresivne ili tjeskobne osjećaje ili ponašanja. Ideje iza misli mogu se testirati na lažnu logiku ili lažne generalizacije. Budući da se mnogi ljudi s autizmom ili Aspergerovim sindromom ističu u logičkom razmišljanju, može se činiti vrlo prirodnim ispitati vlastite misli za nelogične obrasce.

CBT se bavi emocijama, ali na konkretan način. O emocijama se raspravlja i često ih se detaljno objašnjava kako bi se bolje razumjele. Mnogi KBT terapeuti daju svojim klijentima ocjenu i mjerenje njihovih emocija kako bi ih postali svjesniji. Može se istražiti kako se emocija doživljava u tijelu. Ideja je da bolje razumijevanje emocija, kako se osjećaju i koje funkcije služe može omogućiti ljudima da se s njima lakše nose. Ovaj praktičan i precizan pristup također može djelovati vrlo prirodno za osobe iz spektra autizma.

Nemojte brkati CBT s ABA. ABA, ili primijenjena analiza ponašanja, često se naziva bihevioralna terapija, ali nije kognitivna bihevioralna terapija. ABA je specifična terapija koja se često koristi s autističnom djecom kako bi ih naučila novim ponašanjima. To nije psihoterapija, ne bavi se emocijama ili problemima poput depresije, tjeskobe ili ponavljajućih misli. CBT može uključivati ​​bihevioralne teme kao što su: B. uspostavljanje redovnog programa vježbi kao dijela upravljanja simptomima, ali ne radi se o davanju malih nagrada odraslima svaki put kada slijede upute terapeuta. Također postoji određena zabuna između kognitivne bihevioralne terapije i kognitivne terapije. Strogo govoreći, kognitivna terapija je vrsta terapije koja spada pod okrilje općenitijih vrsta KBT-a. U praksi većina terapeuta koristi riječi "kognitivna terapija" i "kognitivna bihevioralna terapija" naizmjenično.

Jeste li spremni isprobati CBT? Većina terapeuta sebe ne naziva KBT terapeutima jer mogu koristiti druge tehnike. Vjerojatno je važnije pronaći terapeuta koji poznaje Aspergerovu bolest i autizam i koji istinski uživa u radu s osobama iz spektra autizma. Recite svom potencijalnom terapeutu da ste zainteresirani za konkretniji, praktičniji pristup, definirajte ciljeve koje tražite i zamolite ga da redovito koristi KBT.

Uskoro se možete osjećati bolje!

Nadahnuto Patricijom J. Robinson