Depresija: snažan pokazatelj smrti

Depresija: snažan pokazatelj smrti

Kardiovaskularne bolesti i depresija su među najčešćim bolestima u industrijaliziranim zemljama. Ovi zdravstveni problemi mogu uvelike utjecati na kvalitetu života i povećati ekonomsko opterećenje za njega ili nju. Odnos između bolesti srca i depresije predmet je općeg interesa i znanstvenih istraživanja.

Neka istraživanja sugeriraju da su poremećaji raspoloženja poput depresije jednostavno izrazi somatskih osjećaja. Depresija se izražava kao osjećaj težine u prsima koji nalikuje "slomljenom srcu", pri čemu osobe koje pate od problema depresije mogu izazvati druge probleme kao što su angina, srčani udar i infarkt miokarda.

Depresija je prepoznata kao neovisni čimbenik rizika za mnoge kardiovaskularne bolesti i srčanu smrtnost. Studija koju je vodila Heidi May, dr. sc., kardiovaskularna epidemiologinja na Intermountain Medical Center Heart Institute, pokušala je utvrditi povezanost između pojave depresije i rizika od smrti nakon dijagnoze kardiovaskularne bolesti.

Studija je pokazala da ljudi sa srčanim bolestima imaju dvostruko veći rizik od dijagnoze depresije u usporedbi s drugim ljudima. Bez obzira na to kada i kako se depresija javlja, ona je čimbenik rizika koji se mora dosljedno rješavati. Stoga se bolesnici s koronarnom bolešću trebaju pregledati na depresiju kako bi se odredilo liječenje i praćenje u skladu s tim.

Studija se usredotočila na pacijente kojima je dijagnosticiran srčani udar i stabilna ili nestabilna angina, koja smanjuje dotok krvi bogate kisikom u srce zbog nakupljanja plaka u arterijama. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), bolesti srca vodeći su uzrok smrti u Sjedinjenim Državama, s više od 614 348 smrtnih slučajeva godišnje.

Depresija i bolesti srca

Studija je uključila približno 25 000 pacijenata koji su imali koronarnu arterijsku bolest (CAD) dijagnosticiranu angiografski i praćeni u prosjeku 10 godina nakon srčane dijagnoze. U prosječnoj dobi sudionika dominirali su bijelci (90 posto), od čega 70 posto muškaraca, a njihova prosječna dob bila je 64 godine.

Oko 3646, ili 15 posto, sudionika imalo je naknadnu dijagnozu depresije. Od toga ih je polovica umrla tijekom razdoblja istraživanja, u usporedbi s 38 posto smrtnih slučajeva među 20.491 sudionikom koji nisu imali dijagnozu depresije. To sugerira da ljudi sa srčanim bolestima i depresijom imaju dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti nego ljudi bez depresije.

Nakon prilagodbe za dob, spol, faktore rizika, druge bolesti, srčani udar, bol u prsima, lijekove i naknadne komplikacije, studija je zaključila da je depresija najjači prediktor smrti kod ovih pacijenata. Ova se povezanost zadržala čak i među ljudima bez prethodne dijagnoze depresije.

Budući da depresija ima značajan utjecaj na očekivani životni vijek, istraživači zagovaraju da bi liječnici trebali potražiti bolje načine za prepoznavanje depresije kod pacijenata s CAD-om. Oni predlažu korištenje upitnika osmišljenih za probir depresije ili aktivnog nadzora za hvatanje znakova depresije tijekom kontrolnih posjeta.

“Ova studija pokazuje da nije važno hoće li se depresija pojaviti kratkoročno ili nekoliko godina kasnije – to je čimbenik rizika koji treba stalno procjenjivati”, rekla je glavna autorica May. "Mislim da je glavna poruka da pacijente s koronarnom bolešću treba kontinuirano pratiti zbog depresije. Ako se otkrije da su depresivni, potrebno im je odgovarajuće liječenje i daljnje praćenje", dodali su.

Depresija je bolest, a ne slabost

Neki simptomi depresije uključuju trajne osjećaje tuge, beznađa ili bezvrijednosti, tjeskobu, gubitak interesa za hobije i aktivnosti itd. Posljednjih godina depresija se povezuje s ponašanjima koja mogu imati negativne zdravstvene učinke zbog nepridržavanja lijekova ili propisanih pravila ponašanja. Preporučljivo je rano intervenirati kako bi se spriječilo pogoršanje ovog poremećaja raspoloženja.

Nadahnuto Barbarom Odozi