MRI pokazuje strukturne promjene u mozgu koje su povezane s funkcionalnim, neepileptičkim napadajima

MRI pokazuje strukturne promjene u mozgu koje su povezane s funkcionalnim, neepileptičkim napadajima

Postoji nešto više od 3 milijuna Amerikanaca s epilepsijom koji imaju napadaje zbog abnormalne električne aktivnosti u mozgu.

Manja skupina ljudi također ima napadaje koji nisu uzrokovani epilepsijom - poznate pod mnogim nazivima, uključujući funkcionalne napadaje, psihogene napadaje, neepileptičke napadaje ili čak pejorativni izraz pseudonapadaji. Znanstvenici već dugo smatraju da je to odgovor tijela na psihološke stresore kao što su anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj. No nova studija otkriva da su funkcionalni napadaji povezani sa strukturnim promjenama u mozgu koje se mogu vidjeti magnetskom rezonancom.

Istraživački tim, pod vodstvom Michigan Medicine, analizirao je više od 650 kliničkih magnetskih rezonanca i usporedio slike pacijenata s funkcionalnim napadajima s onima koji nisu imali napadaje i možda imaju druge mentalne bolesti poput depresije i anksioznosti.

Rezultati, objavljeni u časopisu Epilepsy & Behavior, pokazuju da su pacijenti s funkcionalnim napadajima imali stanjivanje gornjeg temporalnog korteksa, što utječe na kognitivnu svijest osobe i kontrolu nad vlastitim radnjama, te debljinu lijevog okcipitalnog korteksa, koji je odgovoran za obradu vizualnih i drugih senzornih informacija. Te promjene nisu bile prisutne kod osoba s depresijom, anksioznošću i opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP).

Ako možemo otkriti koje promjene u mozgu dovode do funkcionalnih napadaja kod ljudi, možemo pogledati kako to preokrenuti.”

Wesley Kerr, MD, Ph.D., glavni autor, neurolog i epileptolog, Sveučilište Michigan Health

"Trenutno je liječenje funkcionalnih napadaja kognitivno-bihevioralna terapija, ali ova terapija nije učinkovita za svakoga. Nadamo se da ćemo pronaći nove načine za ciljano liječenje kako bismo pomogli pacijentima da imaju manje napadaja i bolju kvalitetu života."

Pogrešna dijagnoza epilepsije

Jedan od izazova u liječenju funkcionalnih napadaja je njihovo rano otkrivanje. Većina bolesnika s funkcionalnim napadajima liječi se od epilepsije u prosjeku devet godina prije nego što im se pravilno dijagnosticira.

Ova pogrešna dijagnoza može uzrokovati stvarnu štetu pacijentima, kaže Kerr, klinički instruktor neurologije na UM Medical School. U budućnosti bi ova vrsta strukturalne MRI mogla otkriti biomarkere koji razlikuju ta dva stanja.

“U godinama prije nego što su ljudi s funkcionalnim napadajima bili točno dijagnosticirani, 80% njih su bili propisani lijekovi protiv napadaja za liječenje epilepsije,” rekao je. "Ti lijekovi imaju nuspojave, uključujući umor i vrtoglavicu. Ti ljudi također mogu doći na hitnu s dugotrajnim napadajima i završiti intubirani te dobiti visoke doze lijekova koji mogu spasiti život za nekoga s epilepsijom, ali su i nepotrebni i opasni za funkcionalne napadaje."

Psihoterapija se koristi kao tretman za funkcionalne napadaje za rješavanje temeljnih psiholoških stresora koji se prelijevaju i dovode do simptoma.

Razlikovanje epileptičkih i neepileptičkih napadaja

Dok epilepsija ima jasno obilježje električne abnormalnosti, nije lako razlikovati stanje od funkcionalnog napadaja. Liječnici dijagnosticiraju epilepsiju na temelju broja i vrste napadaja koje netko doživi, ​​zajedno s dijagnostičkim testovima. Kada je riječ o epileptičkim napadajima, nebrzo djelovanje može rezultirati trajnim oštećenjem mozga ili smrću.

"U tim slučajevima ljudi imaju tendenciju davati visoke doze lijekova protiv napadaja kada nisu sigurni", rekao je Kerr. "A oko 10% ljudi koji nam dođu s epileptičkim statusom zapravo imaju dugotrajne funkcionalne napadaje."

Nakon što čuju ili budu svjedoci napadaja, pružatelji usluga mogu napraviti elektroencefalogram ili EEG, koji bilježi električne signale u mozgu. Međutim, otprilike polovica ljudi s poznatom žarišnom epilepsijom ima EEG koji se čita kao normalan.

"Uvijek bismo željeli imati informacije o EEG-u i magnetskoj rezonanci kako bismo potvrdili ono što klinički vidimo kod pacijenta, ali još uvijek moramo vidjeti napadaj kako bismo pouzdano dijagnosticirali funkcionalne napadaje", rekao je Kerr.

"Ali jednom kada nekome dijagnosticiramo funkcionalne napadaje, možemo smanjiti veliku iskorištenost zdravstvene skrbi jer često dolaze na hitnu pomoć i moraju puno platiti za lijekove protiv napadaja kako bi poboljšali kvalitetu života. Bolje nam je kad možemo ranije dijagnosticirati ljude s funkcionalnim napadajima."

Dok istraživači nastavljaju proučavati strukturne razlike u moždanim promjenama između funkcionalnih napadaja i epilepsije, MRI će nastaviti igrati ključnu ulogu u poboljšanju dijagnoze i liječenja oba stanja.

"Znamo da je rana, točna dijagnoza funkcionalnih napadaja ključna za početak liječenja za poboljšanje kvalitete života", rekao je koautor Nicholas J. Beimer, dr. med., klinički docent neurologije i psihijatrije na UM Medical School.

"Ovaj je rad primjer kako možemo pomnije promatrati testove koje već provodimo, poput standardne magnetske rezonance mozga, za suptilne tragove koji nas vode do prave dijagnoze. Veselim se što ću vidjeti kako se ovo istraživanje koristi." "Kako bismo poboljšali našu dijagnostičku brzinu i točnost kako bismo naše pacijente s funkcionalnim napadajima mogli brže dovesti do pravog liječenja."

Izvor:

Michiganska medicina – Sveučilište u Michiganu

Referenca:

Kerr, W.T. i sur. (2022.) Klinička MRI morfološka analiza funkcionalnih napadaja u usporedbi s prije napadajima i psihijatrijskim kontrolama. Epilepsija i ponašanje. doi.org/10.1016/j.yebeh.2022.108858.

.