Roditeljska podrška poboljšava razvoj mozga kod nedonoščadi

Roditeljska podrška poboljšava razvoj mozga kod nedonoščadi

Podržavanje emocionalne veze između nedonoščadi i njegove majke tijekom liječenja na intenzivnoj njezi učinkovito poboljšava razvoj djetetova mozga. Učinci su jasno vidljivi u mrežnoj funkciji bebinog mozga i kasnijem neurokognitivnom razvoju.

Zajednička studija Sveučilišta u Helsinkiju i Sveučilišta Columbia pokazala je da podržavanje emocionalne veze između majke i njezine prijevremeno rođene bebe nakon rođenja u bolničkoj jedinici intenzivne njege poboljšava razvoj mozga bebe.

Profesori sa Sveučilišta Columbia Martha G. Welch i Michael M. Myers prethodno su otkrili da podržavanje emocionalne veze između majke i djeteta tijekom neonatalne intenzivne njege značajno poboljšava kasniji neurobihevioralni razvoj.

Trenutna studija mjerila je funkcije moždane mreže nedonoščadi u terminskoj dobi, nakon otprilike šest tjedana intervencije obiteljske skrbi (FNI) u jedinici neonatalne intenzivne njege. Sve su bebe dobile normalnu preuranjenu njegu visokog standarda, ali neke su obitelji dobile dodatnu FNI za jačanje emocionalne veze majke i djeteta.

Studija pokazuje da je takva podrška roditelja tijekom liječenja na intenzivnoj njezi eliminirala nedostatke u razvoju moždane funkcije koji se obično opažaju kod nedonoščadi. Funkcija moždane mreže nedonoščadi u liječenoj skupini nije se razlikovala od funkcije njihove kontrolne djece koja su rođena u normalnoj dobi.

"Liječenje nedonoščadi u jedinici intenzivne njege uvelike se poboljšalo, ali potpora razvoju mozga još uvijek je globalni izazov. Osim inovacija u liječenju, potrebne su bolje metode za mjerenje kako novi tretmani izravno utječu na mozak djeteta u razvoju", kaže profesorica Sampsa Vanhatalo, koja je vodila istraživanje.

Nove metode istraživanja olakšavaju inovacije u njezi mjerenjem izravnih učinaka novih tretmana na mozak

"Nove metode analize za funkciju mozga dojenčadi pokazale su da je FNI utjecao na razvoj moždanih mreža bebe tako da su u terminu bili vrlo blizu onima iz kontrolne skupine u punom terminu. I što je najvažnije, otkrili smo da su te promjene također povezane s boljom neurokognitivnom funkcijom." Razvoj nakon 18 mjeseci,” kaže doktorandica Pauliina Yrjölä, koja je provela računalne analize.

"Trenutno istraživanje također pokazuje važnost kombiniranja dugotrajnih tehničkih istraživanja i razvoja s inovativnim razvojem kliničkih tretmana. U Helsinkiju se već dva desetljeća provodi revolucionarni neuroznanstveni rad na poboljšanju procjene moždane funkcije u dojenčadi, dok su u New Yorku provedena izuzetno zanimljiva nefarmakološka istraživanja o liječenju nedonoščadi. Rezultati otvaraju mnoga vrata Perspektive u neuroznanstvenim i kliničkim istraživanjima liječenje”, kaže dr. Anton Tokariev, koji je bio odgovoran za tehnički razvoj liječenja.

Posljednjih godina, nekoliko je studija predstavilo različite pristupe "obogaćivanju" okoline dojenčeta u jedinici neonatalne intenzivne njege pomoću specifičnih osjetilnih podražaja kao što su glazba, masaža ili kontakt koža na kožu. Nova studija sada naglašava važnost prirodne, žive interakcije između roditelja i djece. Istraživanja pokazuju da podržavanje emocionalne veze između majke i djeteta dovodi do izravnih poboljšanja u mrežama moždanih aktivnosti, temelja cjeloživotne neurokognitivne izvedbe.

Iz globalne perspektive, nova su otkrića posebno zanimljiva jer takav napredak u liječenju čini intervenciju dostupnom svima, bez obzira na resurse zdravstvenog sustava ili pojedinog pacijenta.”

Profesor Sampsa Vanhatalo

Izvor:

Sveučilište u Helsinkiju

Referenca:

Yrjölä, P., et al. (2022) Promicanje rane emocionalne veze roditelj-dijete poboljšava kortikalne mreže u nedonoščadi. Znanstvena translacijska medicina. doi.org/10.1126/scitranslmed.abq4786.