Psihološki učinci društvenih medija

Psihološki učinci društvenih medija

Psihološki učinci društvenih medija

Društveni mediji posljednjih godina postaju sve važniji i imaju velik utjecaj na način na koji komuniciramo jedni s drugima. Platforme poput Facebooka, Instagrama, Twittera i Snapchata omogućuju nam da jednostavno ostanemo u kontaktu s prijateljima i obitelji, dijelimo fotografije i razmjenjujemo informacije. Dok društveni mediji donose brojne prednosti, postoji i niz negativnih psiholoških učinaka koje mogu imati na korisnike.

U ovom članku detaljnije ispitujemo te psihološke učinke i dajemo pregled trenutnih znanstvenih dokaza o njima. Promatramo i pozitivne i negativne učinke društvenih medija na zdravlje i dobrobit.

Pozitivni učinci društvenih mreža

Iako je važno priznati potencijalno negativne aspekte korištenja društvenih medija, ne bismo trebali zaboraviti da ono može imati i neke pozitivne učinke.

1. Poboljšajte komunikaciju

Jedna od najvećih prednosti društvenih medija je njihova sposobnost komunikacije u stvarnom vremenu na velikim udaljenostima. Ljudi mogu jednostavno razgovarati s prijateljima ili rodbinom ili upućivati ​​videopozive - bez obzira na to gdje se nalaze. To može biti osobito važno za ljude koji žive daleko jedni od drugih ili pate od ograničenja putovanja ili fizičke udaljenosti.

2. Mogućnost razmjene informacija

Putem društvenih mreža imamo pristup ogromnoj količini informacija. Vijesti, članci i blogovi mogu se brzo dijeliti i raspravljati, ubrzavajući prijenos znanja. To dovodi do šire svijesti o aktualnim događajima, novim idejama i drugačijim perspektivama.

3. Stvaranje online zajednica

Društveni mediji omogućuju ljudima sa sličnim interesima ili hobijima da se povežu i razmjenjuju ideje u online zajednicama. Ove virtualne zajednice pružaju uzajamnu podršku, dijele stručnost i stvaraju osjećaj pripadnosti za ljude s posebnim interesima ili osobinama koje se rijetko susreću.

Negativni učinci društvenih medija

Unatoč tim dobrobitima, postoji i niz negativnih psiholoških učinaka povezanih s korištenjem društvenih medija.

1. Ovisničko ponašanje

Društveni mediji mogu izazvati ovisnost - to je sada dobro dokumentirano. Konstantan pristup zanimljivom sadržaju i nagrade putem lajkova ili pozitivnih komentara znače da mnogi korisnici žele provoditi sve više vremena na ovim platformama. Međutim, pretjerana uporaba može imati negativne psihološke učinke, pa čak i utjecati na druge aspekte života, poput posla ili međuljudskih odnosa.

2. Usporedno razmišljanje (FOMO)

Još jedan problem povezan s društvenim medijima je ono što je poznato kao "razmišljanje o usporedbi" ili strah od propuštanja (FOMO). Konstantno dijeljenje pozitivnih trenutaka i iskustava drugih može ostaviti kod korisnika osjećaj da ne rade dovoljno ili da nisu dovoljno postigli. To može dovesti do nezadovoljstva i nižeg samopoštovanja.

3. Cyberbullying

Društveni mediji također pružaju platformu za internetsko zlostavljanje. Ljudi mogu ostavljati negativne komentare, naštetiti ili uznemiravati druge relativno anonimno. Žrtve internetskog nasilja često pate od psihološkog stresa, depresije i anksioznosti. Važno je poduzeti korake u borbi protiv ove vrste ponašanja i učiniti društvene mreže sigurnijima.

Kako minimizirati moguće negativne učinke

Iako postoje neke negativne posljedice korištenja društvenih medija, postoje načini za ublažavanje tih učinaka i razvijanje zdravih navika pri korištenju tih platformi.

1. Ograničite vrijeme ispred ekrana

Jedna od mogućnosti je ograničiti količinu vremena dnevnog korištenja društvenih medija. Svjesno uzimajući pauze i kontrolirajući svoju online prisutnost, učimo se bolje procjenjivati.

2. Aktivni angažman umjesto pasivne potrošnje

Umjesto jednostavnog listanja korisničkih feedova kako bismo apsorbirali sadržaj, trebali bismo aktivno sudjelovati u raspravama ili pisati vlastite postove. To promiče aktivno sudjelovanje umjesto samo pasivne potrošnje i jača društvenu razmjenu.

3. Kritična informacijska pismenost

Važno je kritički ispitati koje informacije apsorbiramo putem društvenih medija. Ne treba sve prihvaćati kao istinu i biti svjesni da kvaliteta sadržaja može jako varirati. Ima smisla usredotočiti se na ugledne izvore i razlikovati činjenice od mišljenja ili glasina.

FAQ

1. Kako društvene mreže utječu na mozak?

Društveni mediji mogu utjecati na mozak i pozitivno i negativno. Korištenje aktivira određene centre za nagrađivanje u mozgu, što rezultira povećanjem razine dopamina i stvaranjem ugodnih osjećaja. Istodobno, prekomjerna uporaba može imati i negativne učinke, poput ovisničkog ponašanja ili nižeg samopouzdanja zbog usporednog razmišljanja.

2. Kako zaštititi djecu od negativnih učinaka?

Roditelji bi trebali educirati svoju djecu o mogućim rizicima društvenih medija i pomoći im da steknu zdrave navike pri korištenju tih platformi. Djeca s više samopouzdanja često imaju bolje vještine suočavanja s internetskim zlostavljanjem ili negativnim komentarima.

3. Mogu li društvene mreže uzrokovati depresiju?

Dok društvene mreže same po sebi ne uzrokuju izravno depresiju, one mogu djelovati kao okidač ili pojačivač. Pretjerano uspoređivanje s drugima, prikazivanje savršenih života na platformama i osjećaj da projicirate iskrivljenu sliku o sebi mogu dovesti do negativnih psiholoških učinaka.

4. Postoje li pozitivni aspekti korištenja društvenih medija?

Da, postoje mnogi pozitivni aspekti korištenja društvenih medija. Omogućuju poboljšanu komunikaciju na velikim udaljenostima, promiču brzu razmjenu informacija i stvaraju online zajednice za ljude sličnih interesa.

zaključak

Društveni mediji imaju snažan utjecaj na naš svakodnevni život i naše mentalno zdravlje. Iako mogu pružiti koristi kroz poboljšanu komunikaciju, pristup informacijama i izgradnju zajednice, važno je biti svjestan potencijalnih negativnih učinaka. Ograničavanjem vremena ispred ekrana i aktivnim uključivanjem, a ne pasivnim konzumiranjem, možemo učiniti naše interakcije na društvenim mrežama zdravijima.

Također je važno osigurati da su djeca informirana o rizicima društvenih medija i da nauče njima upravljati. Ako budemo svjesniji onoga što konzumiramo i budemo kritičniji prema informacijama, u konačnici će biti moguće zdravije korištenje društvenih medija.

Izvori:
1. Anderson M, Jiang J, Pew Research Center (2018.): Navike i iskustva tinejdžera na društvenim mrežama. Dostupno na: https://www.pewresearch.org/internet/2018/11/28/teens-social-media-habits-and-experiences/
2. Kross, E., Verduyn, P., Demiralp, E., Park, J., Lee D. S., Lin N, Y., Ybarra O. (2013.). Upotreba Facebooka predviđa opadanje subjektivnog blagostanja kod mladih odraslih osoba. Časopis za eksperimentalnu psihologiju: Općenito.
3. Primack BA1, Shensa A2, Escobar-Viera CG3 i dr. (2017.): Korištenje višestrukih platformi društvenih medija i simptomi depresije i anksioznosti: Nacionalno reprezentativna studija među mladim odraslim osobama u SAD-u.” Računala u ljudskom ponašanju,
4.Esteves-Augusto Bohlmann R (2020.): Viktimizacija internetskog zlostavljanja među adolescentima na platformama društvenih mreža. Digitalna razlika. Cyberbullying Across Europe.

Napomena: gore navedena često postavljana pitanja su izmišljena i služe samo kao primjer za članak