Studija otkriva razlike u rađanju djece među rasnim/etničkim skupinama na različitim razinama obrazovanja

Studija otkriva razlike u rađanju djece među rasnim/etničkim skupinama na različitim razinama obrazovanja

Crnkinje s fakultetskim obrazovanjem u Sjedinjenim Državama rađaju manje djece od svojih bjelkinja i hispanjolkinja, pokazalo je novo istraživanje čiji je koautor sociologinja s Yalea Emma Zang.

Studija, objavljena u časopisu Population Studies, ispituje interakciju rase, etničke pripadnosti i obrazovanja u oblikovanju razine plodnosti žena u SAD-u rođenih između 1960. i 1980. Također je pokazala da crne i latinoameričke žene bez fakultetske diplome ili nižeg srednjoškolskog obrazovanja imaju više rađanja nego slično obrazovane bijele žene. Među diplomiranim studentima, Hispanoamerikanke su imale najveću plodnost u usporedbi s fakultetski obrazovanim crno-bijelkama.

“Konvencionalno mišljenje drži da rasne ili etničke nejednakosti u plodnosti nestaju kada žene u manjinskim skupinama dostignu slične razine obrazovanja i socioekonomski status kao bjelkinje, ali nalazimo da se nedostaci pojavljuju na svim razinama obrazovanja,” rekao je Zang, asistent profesora sociologije na Odsjeku za humanističke znanosti Yalea i glavni autor studije. “Općenito, visokoobrazovane žene imaju manje djece od niže obrazovanih žena, ali to ne objašnjava razlike koje smo pronašli među fakultetski obrazovanim ženama.

"Naši rezultati naglašavaju potrebu za ispitivanjem razlika u rađanju djece i među socioekonomski naprednijim ženama i onima s manje financijskih sredstava."

Za razliku od prijašnjih istraživanja o rasi i plodnosti u Sjedinjenim Državama, koja su se obično fokusirala isključivo na crne i bijele žene, ova nova studija uključila je latinoameričke žene, koje predstavljaju etničku skupinu koja čini najmanje 19% stanovništva SAD-a, prema Uredu za popis stanovništva.

Za istraživanje, Zang i koautori Chloe Sariego, Ph.D. kandidat na Odsjeku za sociologiju, i Anirudh Krishnan iz laboratorija Abdul Latif Jameel Poverty Action Lab analizirali su četiri vala longitudinalnih podataka iz Nacionalnog istraživanja rasta obitelji (NSFG) od 2006. do 2017. s nacionalno reprezentativnim uzorkom od 11.117 žena. Izračunali su prosječan broj djece koje bi žene svake rasne/etničke skupine i razine obrazovanja imale tijekom svojih reproduktivnih godina. Dodatno su analizirali udio žena iz svake skupine koje su rodile jedno, dvoje ili troje djece.

Sve u svemu, otkrili su da žene s fakultetskom diplomom imaju manje djece od žena bez fakultetske diplome, bez obzira na rasnu i etničku skupinu. Razlika u plodnosti između crnih i bijelih visokoobrazovanih žena uvelike je posljedica nižeg udjela crnih majki koje rađaju drugo dijete, pokazalo je istraživanje. Visok udio obje skupine ima jedno dijete, no udio fakultetski obrazovanih crnih majki koje su imale drugo dijete bio je više od 10 postotnih bodova niži od udjela bijelih majki, pokazalo je istraživanje. Oko 80% fakultetski obrazovanih bijelih žena imalo je drugo dijete, dok je manje od 70% slično obrazovanih crnih žena imalo drugo dijete.

Jedno od mogućih objašnjenja niže plodnosti među fakultetski obrazovanim crnkinjama je to što su toliko dugo odgađale rađanje prvog djeteta da im je nedostajalo vremena za još djece tijekom svojih reproduktivnih godina. Međutim, studija je pronašla malo dokaza da vrijeme u kojem žene odlučuju imati djecu uzrokuje razlike između rasnih/etničkih skupina na različitim razinama obrazovanja.

Prethodne studije postavile su moguće razloge zašto crne i latinoameričke žene bez fakultetske diplome imaju veću plodnost od svojih bijelih kolega, rekao je Zang. Na primjer, vjerska uvjerenja i nedostatak pristupa zdravstvenom osiguranju mogli bi utjecati na to kako manje obrazovane crne i latinoameričke žene koriste kontracepcijska sredstva. Zbog strukturalnog rasizma, crne i latinoameričke žene bez fakultetske diplome također imaju veću vjerojatnost da će iskusiti vezu i ekonomsku nestabilnost nego njihove bijele kolegice, objasnila je.

Nova studija postavlja nekoliko pitanja o rasnim razlikama u plodnosti među fakultetski obrazovanim ženama koja treba dodatno istražiti, rekao je Zang.

Jesu li razlike u plodnosti rezultat toga što su visoko obrazovane crne i latinoameričke žene svjesnije većeg rizika od komplikacija povezanih s trudnoćom u njihovim rasnim skupinama, kao što su pobačaj, smrtnost dojenčadi i smrtnost majki? Jesu li oni rezultat toga što se fakultetski obrazovane crne i latinoameričke žene moraju kretati prostorima, uključujući radna mjesta u kojima dominiraju bijelci, češće od niže obrazovanih crnih i latinoameričkih žena, zbog čega su oprezne u pogledu potvrđivanja stereotipa da su vrlo plodne? Postoje li jer fakultetski obrazovane crne i latinoameričke žene koje su željele drugo dijete nisu mogle imati jedno dijete zbog zdravstvenih problema uzrokovanih kroničnim dugotrajnim stresom povezanim s rasizmom?

Emma Zang, sociologinja s Yalea

Rezultati studije pokazuju da, u usporedbi s bijelom djecom, veći udio crne i, u manjoj mjeri, latinoameričke djece rađaju majke s nižim obrazovanjem, a manji udio rađaju majke s fakultetskom diplomom, rekao je Zang.

“Visoko obrazovane majke obično imaju više sredstava za podršku razvoju svoje djece i njihovim izgledima za uspjeh u životu”, rekla je. “To znači da se crna i latinoamerička djeca nesrazmjerno rađaju u obiteljima s manje sredstava u usporedbi s bijelom djecom, što bi moglo pogoršati prihodovnu i zdravstvenu nejednakost u sljedećoj generaciji.”

Izvor:

Sveučilište Yale

.