Bezstanična DNK koja cirkulira u krvi može ukazivati ​​na rane znakove demencije i slabosti

Bezstanična DNK koja cirkulira u krvi može ukazivati ​​na rane znakove demencije i slabosti

U dugotrajnoj prospektivnoj studiji na više od 600 starijih sudionika, istraživači s Johns Hopkins Medicine kažu da imaju dokaze da više razine bezstanične DNK koja cirkulira u krvi može signalizirati povećan rizik od kronične upale, koja je povezana s ranim znakovima slabosti i demencije.

Nalazi, objavljeni 11. listopada u Journal of Alzheimer's Disease, mogli bi unaprijediti potragu za relativno jednostavnim testovima krvi koji otkrivaju rizik od Alzheimerove bolesti i drugih oblika kognitivnog pada.

Cirkulirajuća genomska DNA bez stanica (ccf-gDNA) odavno je poznati proizvod prirodne stanične smrti u tijelu. Kada stanice umru kroz apoptozu (programirana stanična smrt), stanice se smanjuju, razgrađuju plazma membranu i na kraju pucaju, oslobađajući svoj sadržaj, uključujući fragmente DNK, u tijelo. Ti fragmenti ulaze u krvotok kao vanjski DNK.

Ovi fragmenti ccf gDNA mogu potaknuti dugotrajne kronične upalne reakcije, koje su prethodno bile povezane s preranim uništavanjem i starenjem tkiva i organa, uključujući mozak. Tijelo te fragmente ccf gDNA vidi kao nešto što treba ukloniti, zbog čega imunološki sustav tijela radi brže nego što bi trebao. Takvo preopterećenje imunološkog sustava može biti faktor u otkrivanju početka demencije.”

Peter Abadir, MD, izvanredni profesor gerijatrijske medicine i gerontologije, Medicinski fakultet Sveučilišta Johns Hopkins

Za novu studiju, znanstvenici su ispitali krv 631 osobe prosječne dobi od 79 godina koje nisu imale kognitivnih poremećaja na početku studije. Sudionici su podvrgnuti godišnjem fizičkom i kognitivnom testiranju u vrijeme svakog vađenja krvi. Istraživači su otkrili da su više razine ccf-gDNA u krvi povezane s većim kognitivnim padom i pogoršanjem slabosti tijekom osmogodišnjeg razdoblja istraživanja.

Prema Udruzi za Alzheimerovu bolest, Alzheimerova bolest pogađa oko 6,5 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama, a ne postoje poznati lijekovi ili učinkovite terapije. Međutim, potencijal krvnog testa za prepoznavanje onih koji su u najvećoj opasnosti ili u ranim fazama mogao bi dovesti do usluga podrške i drugih intervencija za planiranje, kompenzaciju ili usporavanje pogoršanja simptoma.

"Naša globalna populacija ubrzano stari. Postigli smo toliko napretka koji nam je pomogao produžiti životni vijek, tako da je sada cilj živjeti zdravijim životom kako starimo", kaže dr. Lolita Nidadavolu, asistentica profesora gerijatrije i gerontologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins. "Demencija i slabost postaju sve češći. Mnogi ljudi poznaju nekoga tko je pogođen ovim stanjima. Uz jedno vađenje krvi, možda ćemo moći identificirati ljude kojima bi rane intervencije mogle koristiti."

Istraživači se nadaju da će u budućnosti naučiti više o staničnom podrijetlu fragmenata ccf gDNA. Ako istraživači mogu utvrditi da velika količina tih fragmenata dolazi iz određene vrste stanica, nadaju se da mogu unaprijediti potragu za lijekovima koji ciljaju na starenje i procese demencije.

Ostali znanstvenici koji su doprinijeli ovom istraživanju su Danielle Feger, Yuqiong Wu, Alden Gross, Jeremy Walston i Esther Oh sa Sveučilišta Johns Hopkins te David Bennett i Francine Grodstein sa Sveučilišta Rush.

Izvor:

Johns Hopkins Medicine

Referenca:

Nidadavolu, L.S., et al. (2022) Cirkulirajuća genomska DNK bez stanica povezana je s povećanim rizikom od demencije i promjenama u kognitivnim i fizičkim funkcijama. Časopis za Alzheimerovu bolest. doi.org/10.3233/JAD-220301.

.