Novo otkriće poboljšava razumijevanje učinaka narkolepsije na mozak
Narkolepsija mijenja pulsacije koje održavaju sustav za odlaganje otpada u mozgu, pokazuje nova studija sa Sveučilišta u Ouluu. Otkriće istraživača poboljšava naše razumijevanje učinaka narkolepsije na mozak i također može pomoći u dijagnosticiranju bolesti. Metoda istraživanja temelji se na brzoj funkcionalnoj magnetskoj rezonanciji mozga, koja omogućuje izdvajanje signala koji predstavljaju pulsacije iz sirovog signala. Kredit za sliku: Sveučilište u Oulu Istraživači su po prvi put snimili mozgove pacijenata s narkolepsijom pomoću brze funkcionalne magnetske rezonancije. Metoda je ranije korištena za proučavanje Alzheimerove bolesti, kao i epilepsije i normalnog sna. Tri vrste pulsiranja povezane su s...

Novo otkriće poboljšava razumijevanje učinaka narkolepsije na mozak
Narkolepsija mijenja pulsacije koje održavaju sustav za odlaganje otpada u mozgu, pokazuje nova studija sa Sveučilišta u Ouluu. Otkriće istraživača poboljšava naše razumijevanje učinaka narkolepsije na mozak i također može pomoći u dijagnosticiranju bolesti.

Die Forschungsmethode basiert auf einer schnellen funktionellen Magnetresonanztomographie des Gehirns, die es ermöglicht, aus dem Rohsignal die Signale zu extrahieren, die Pulsationen darstellen. Bildnachweis: Universität Oulu
Istraživači su po prvi put snimili mozgove pacijenata s narkolepsijom pomoću brze funkcionalne magnetske rezonancije. Metoda je ranije korištena za proučavanje Alzheimerove bolesti, kao i epilepsije i normalnog sna.
Tri vrste pulsacija povezane su s čišćenjem mozga: kardiovaskularne pulsacije cerebralnih arterija uzrokovane otkucajima srca, respiratorne pulsacije vena i cerebrospinalne tekućine te spore vazomotorne fluktuacije zidova krvnih žila. Studija je pokazala da osobe s narkolepsijom doživljavaju promjene u sva tri tipa moždanih pulsacija.
Promjene u pulsacijama povezane su s težinom bolesti. Abnormalnosti srčanog pulsiranja u regijama mozga relevantnim za narkolepsiju bile su povezane s ozbiljnošću simptoma koje je iskusio pacijent, pri čemu je niža varijabilnost srčanog pulsiranja predviđala teže simptome. Prema istraživačima, ovo bi otkriće moglo biti korisno za optimiziranje odgovora na liječenje narkolepsije.
Istraživanje je uključilo 22 osobe s narkolepsijom i jednak broj zdravih kontrolnih ispitanika istog spola i dobi.
Sustav čišćenja mozga pod intenzivnim promatranjem
Zbrinjavanje otpada ili glimfatični sustav mozga je relativno novo otkriće i trenutno je predmet intenzivnih istraživanja. Istraživačka grupa Oulu Functional Neuroimaging (OFNI) na Sveučilištu Oulu prethodno je pokazala da su moždane pulsacije povezane sa sustavom za čišćenje mozga. Također su opisali abnormalnosti pulsiranja kod ljudi s Alzheimerovom bolešću. U budućnosti je moguće da bi optimizacija pulsiranja mozga mogla dovesti do novih tretmana za razne bolesti.
Narkolepsija je neurološki poremećaj koji utječe na kvalitetu života bolesnika i dovodi do kronične dnevne pospanosti. Utječe na budnost, funkciju nevoljnog živčanog sustava i proizvodnju određenih neurotransmitera u mozgu.
Ono što je zanimljivo je da je regulacija sustava za čišćenje mozga povezana upravo s tim funkcijama. Ovo otkriće povezuje narkolepsiju sa sustavom čišćenja mozga, a to je ujedno i glavno otkriće naše studije: pulsacije koje održavaju sustav čišćenja mozga promijenjene su kod ljudi s narkolepsijom u usporedbi sa zdravom kontrolom."
Matti Järvelä, doktor medicine, doktorant. Grupa za istraživanje funkcionalnog neuroimaginga
Nalazi pomažu u dijagnosticiranju bolesti
E-knjiga o genetici i genomici
Kompilacija najboljih intervjua, članaka i vijesti iz prošle godine. Preuzmite besplatnu kopiju
Narkolepsija se dobiva u mladosti. Ne postoji lijek za bolest i mogu proći godine da se dijagnosticira. Tipično, dijagnoza narkolepsije temelji se na kliničkim simptomima, spavanju i testovima početka spavanja, te konačno na analizi uzorka spinalne tekućine i određivanju genetske osjetljivosti.
Tehnika snimanja mozga korištena u studiji mogla je razlikovati pacijente s narkolepsijom od zdravih pacijenata. Stoga bi mogao imati potencijal kao dijagnostički alat u budućnosti. "U idealnom slučaju, stvarni pregled trajat će samo deset minuta, što predstavlja značajnu uštedu vremena. Metoda je također neinvazivna, tako da nije potrebno uzimanje uzoraka. Međutim, točnost studije je vjerojatno najbolja kada se kombinira s drugom dijagnostikom, a rezultati su u ovom trenutku još uvijek preliminarni", kaže Järvelä.
Brže dijagnosticiranje bolesti omogućilo bi raniji početak liječenja i smanjilo opterećenje bolesnika. Budući da su problemi sa sustavom zbrinjavanja otpada također povezani sa sposobnošću mozga da održava homeostazu, pacijenti s narkolepsijom vjerojatno će imati dugoročne koristi od ranog liječenja.
Osobito je javna svijest o narkolepsiji bila visoka 2009. i 2010. godine, kada je udio onih koji su primili cjepivo protiv gripe Pandemrix obolio od narkolepsije, a učestalost bolesti među mladima nakratko se nekoliko puta povećala.
Studija je objavljena u Communications Medicine, dijelu Nature Publishing Groupa. Istraživanje su financirali Finska akademija, Zaklada Jane i Aatos Erkko i Zaklada Emil Aaltonen.
Izvor:
Referenca:
Järvelä, M., et al. (2022) Povećane pulsacije vrlo niske frekvencije i smanjene pulsacije kardiorespiratornog sustava ukazuju na promijenjeni klirens mozga kod narkolepsije. Komunikacijska medicina. doi.org/10.1038/s43856-022-00187-4.
.