Studija baca svjetlo na kupovne navike roditelja s niskim primanjima

Studija baca svjetlo na kupovne navike roditelja s niskim primanjima

Nova studija sugerira da je glavni razlog zašto roditelji s niskim primanjima kupuju nezdravu hranu za svoje obitelji nadoknada za neprehrambene aktivnosti koje promiču društveno blagostanje, ali si ih ne mogu priuštiti.

Studija koju je proveo Centar za prehrambenu politiku pri Cityju, Sveučilište u Londonu, bavi se kupovnim navikama roditelja s niskim primanjima diljem Engleske. Ispitano je kako na prehrambenu praksu ovih obitelji može utjecati njihovo "prehrambeno okruženje", to jest mjesto gdje ljudi mogu kupovati i jesti hranu izvan kuće, kao i oglašavanje i promocije s kojima se susreću, ali i širi socioekonomski čimbenici u njihovim životima koji mogu utjecati na njihovo donošenje odluka.

Rezultati podupiru utvrđeno stajalište da prehrambeno okruženje u kojemu je nezdrava hrana sveprisutna, jeftina i uvelike se reklamira potiče roditelje da njome hrane svoje obitelji. Međutim, dalje sugeriraju da kada roditelji ne mogu priuštiti društvene aktivnosti sa svojom djecom, kao što je posjet centru za "soft play" ili odmore koji nisu ni blizu, roditelji su dodatno prisiljeni kompenzirati obiteljskim "poslasticama" u obliku nezdravih prehrambenih rutina.

Primjeri takvih rutina identificiranih u studiji uključuju obiteljske posjete lokalima brze hrane kao što su lokalna 'chippy' (prodavaonica ribe i krumpirića), kebab shop ili (poznate robne marke) burger restorani, ili čak događaje vezane uz hranu kod kuće kao što je vrijeme za obiteljski obrok prije filma ili društvene igre.

Studija je uključila 60 roditelja s niskim primanjima kao sudionika, regrutiranih jednako iz nepovoljnih četvrti u tri regije Engleske: Great Yarmouth, Stoke-on-Trent i londonska općina Lewisham. Sudionici su bili stariji od 18 godina, roditelj djeteta u vrtiću i glavni kupac u obitelji. Pedeset i šest sudionika bile su žene, što odražava izrazito rodnu prirodu rada u prehrani.

Svi sudionici su sudjelovali u polustrukturiranim intervjuima koji su se fokusirali na obiteljske prakse kupnje, pripreme i konzumacije hrane te ulogu različitih članova obitelji, uključujući djecu, u provedbi tih praksi. Pedeset i osam sudionika sudjelovalo je u vježbi otkrivanja fotografija tijekom tjedan dana u kojoj su fotografirali stvari koje su im otežavale ili olakšavale kupnju hrane koju žele za svoju obitelj. Dvadeset i dvoje sudionika također je sudjelovalo u intervjuu "kupovine", gdje su proveli istraživača koji je intervjuirao kroz trgovine po svom izboru i njihove kupnje.

Podaci iz ovih izvora kodirani su u "tematskoj analizi" kako bi se identificirale ključne teme koje su utjecale na tumačenje rezultata, sažeto zajedno kao:

• Familien mit niedrigem Einkommen verwenden viele Tools, um sich in der Lebensmittelumgebung zurechtzufinden und Familien innerhalb des Budgets zu ernähren.
• Lebensmittelumgebungen drängen Familien zu ungesunden Lebensmitteln, unterstützen aber andere Aspekte des Wohlbefindens.
• Ernährungspraktiken prägen, wie Familien mit Ernährungsumgebungen umgehen.
• Eingriffe in die Ernährungsumwelt müssen auch die breiteren Aspekte des Lebens der Menschen ansprechen

Na temelju nalaza, političke preporuke autora studije uključuju uklanjanje reklama za nezdravu hranu i objekata za usluživanje hrane iz prehrambenog okruženja uz njihovu zamjenu zdravijim oglašavanjem i objektima kako bi se očuvale prilike za društvenu dobrobit koje te obitelji pružaju.

Druge preporuke uključuju povećanje broja pristupačnih obiteljskih aktivnosti dostupnih u siromašnim lokalnim zajednicama; Učiniti postojeće aktivnosti pristupačnijim, na primjer kroz dostupnost popusta; i rješavanje šire društvene potrebe za izvlačenjem obitelji iz financijske nesigurnosti, na primjer kroz šire sustave naknada, plaće za život i mjere za osiguravanje nesigurnih poslova.

S obzirom na prekrasnu hranu koja je dostupna u ovoj zemlji, prava je šala koliko je zdravlje ljudi oštećeno lošom prehranom. Ova studija pokazuje da je put naprijed razumjeti kako ljudi doživljavaju hranu u svojoj svakodnevnoj stvarnosti. Politike za rješavanje nejednakosti funkcionirat će samo ako prepoznaju da je hrana više od same prehrane i da zadovoljava širi raspon ljudskih potreba, kao što su: B. socijalno i ekonomsko blagostanje mora biti zadovoljeno.

Profesorica Corinna Hawkes, glavna istraživačica studije i direktorica Centra za prehrambenu politiku pri Cityju Sveučilišta u Londonu

Studija je objavljena online u časopisu Health & Place.

Autori su proveli ovu studiju kao dio Jedinice za istraživanje politike pretilosti Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja (NIHR), koja provodi neovisna istraživanja za informiranje vladine politike.

Izvor:

City University of London

Referenca:

Isaacs, A., et al. (2022.) Od okruženja zdrave hrane do okruženja zdravog blagostanja: Uvidi u politiku iz fokusirane etnografije s roditeljima s niskim primanjima u Engleskoj. Zdravlje i mjesto. doi.org/10.1016/j.healthplace.2022.102862.

.