Studija naglašava važnost siromaštva u kaznenim presudama
Prema studiji provedenoj u Brazilu, značajno smanjenje siromaštva djece moglo bi smanjiti broj kaznenih presuda za gotovo četvrtinu. Članak o studiji objavljen je u Scientific Reports. Istraživači su koristili inovativan pristup koji je uključivao analizu 22 čimbenika rizika koji utječu na ljudski razvoj i intervjue s 1905 djece u dvije vremenske točke – početni intervju kako bi se utvrdila osnovna vrijednost (prosječna dob 10,3) i naknadni intervju sedam godina kasnije (prosječna dob 17,8). Istraživači su zaključili da siromaštvo – općenito mjereno kombinacijom niske razine obrazovanja nositelja kućanstva, niske kupovne moći i...

Studija naglašava važnost siromaštva u kaznenim presudama
Prema studiji provedenoj u Brazilu, značajno smanjenje siromaštva djece moglo bi smanjiti broj kaznenih presuda za gotovo četvrtinu. Članak o studiji objavljen je u Scientific Reports. Istraživači su koristili inovativan pristup koji je uključivao analizu 22 čimbenika rizika koji utječu na ljudski razvoj i intervjue s 1905 djece u dvije vremenske točke – početni intervju kako bi se utvrdila osnovna vrijednost (prosječna dob 10,3) i naknadni intervju sedam godina kasnije (prosječna dob 17,8).
Istraživači su zaključili da je siromaštvo - općenito mjereno kombinacijom niske razine obrazovanja nositelja kućanstva, niske kupovne moći i ograničenog pristupa osnovnim uslugama - jedini čimbenik povezan s kriminalom koji se može spriječiti. Koristili su procjene udjela rizika stanovništva (PARF) kako bi predvidjeli potencijalno smanjenje kaznenih presuda ako se u dječjim životima usvoji uspješna rana intervencija protiv siromaštva.
U scenariju bez siromaštva, 22,5% kaznenih presuda ovih mladih moglo se spriječiti. S druge strane, faktori kao što su neplanirana trudnoća, nedonoščad, dojenje i majčino prenatalno pušenje ili pijenje nisu pokazali povezanost s budućim kaznenim presudama.
Razumijevanje okolnosti koje su dovele do ove situacije zahtijeva holistički pogled na mlade ljude koji počine zločin i uzima u obzir niz čimbenika koji se mogu spriječiti.”
Carolina Ziebold, glavna autorica i istraživačica studije, Odjel za psihijatriju, Medicinski fakultet, Federalno sveučilište u São Paulu
Ziebold je tijekom doktorskog istraživanja podržao FAPESP. Također je primila potporu za talentiranog mladog istraživača od CAPES-a, koordinacije Ministarstva obrazovanja za unapređenje radne snage u visokom obrazovanju, kroz Program internacionalizacije.
Za Aryja Gadelhu, posljednjeg autora članka, upotreba složene mjere siromaštva koja uključuje mnogo više čimbenika od prihoda kućanstva je revolucionarni aspekt studije. Gadelha je profesor psihijatrije na EPM-UNIFESP-u i bio je mentor Zieboldovog doktorskog studija.
"Studija je uzela u obzir uvjete stanovanja i pristup javnim uslugama kao što su zdravstvena skrb ili sanitarni uvjeti, kako bismo sveobuhvatnije razumjeli siromaštvo. To nas je dovelo do zagovaranja sveobuhvatnijih rješenja od jednostavnog povećanja prihoda. Mnoge nedaće s kojima se ta djeca suočavaju postat će poteškoće u odrasloj dobi, poput niskog obrazovnog postignuća i nezaposlenosti, između ostalog", rekao je Gadelha za Agência FAPESP.
Pristup koji se koristi u studiji temelji se na epidemiološkoj metodi koja se naziva "exposure-wide association", koja je slična metodi koja se koristi u studijama genomske povezanosti (GWAS). "Studije povezanosti na razini izloženosti ispituju širok raspon potencijalnih izloženosti u odnosu na jedan ishod (koristeći pristup bez hipoteza)", pišu autori.
U ovom slučaju, dodaju, analiza je uključila "višestruko promjenjivo perinatalno, individualno, obiteljsko i školsko izlaganje povezano s maloljetničkim kaznenim osudama kako bi se identificirale nove potencijalne mete za prevenciju ovog složenog fenomena." Nadalje, tvrde, "ako se identificira značajan čimbenik rizika [kao što je siromaštvo], treba objasniti opseg njegovog utjecaja na kaznene kazne kako bi se informirali i usmjerili napori javnosti u sprječavanju zločina."
Druga studija pod vodstvom Ziebolda s istom kohortom, objavljena u prosincu 2021., već je otkrila korelacije između siromaštva u djetinjstvu i povećane sklonosti razvoju eksternalizirajućih poremećaja tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, osobito kod djevojčica. Istraživači su zaključili da su višedimenzionalno siromaštvo i izloženost stresnim životnim događajima, uključujući česte smrti i obiteljske sukobe, čimbenici rizika koji se mogu spriječiti i kojima se treba pozabaviti u djetinjstvu kako bi se smanjio utjecaj problema s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi.
Rezultati
E-knjiga o forenzici i toksikologiji
Kompilacija najboljih intervjua, članaka i vijesti iz prošle godine. Preuzmite besplatnu kopiju
U nedavnom članku Scientific Reports, istraživači naglašavaju da, iako je osnovno siromaštvo bilo jedini promjenjivi čimbenik rizika značajno povezan sa kriminalom za djecu u uzorku studije, većina njih (89%) nije bila osuđivana za kaznena djela.
"Željeli smo izbjeći kriminaliziranje siromaštva i pokazati da je to složen fenomen. Izloženost ovoj situaciji tijekom života može dovesti do društvene tragedije. Zločin je društveni problem i kazna sama po sebi možda neće biti adekvatno korisnija kod mladih ljudi u stvaranju stvarnih prilika za rehabilitaciju - životnih šansi", rekao je Gadelha.
Samo mali dio (4,3%) od 1.905 ispitanih sudionika izvijestio je da je u prošlosti bio osuđivan, prvenstveno u vezi s krađom, nasilnom pljačkom, trgovinom drogom i drugim nasilnim zločinima, uključujući jedno ubojstvo i jedan pokušaj ubojstva.
Sudionici su odabrani iz brazilske visokorizične kohortne studije za psihijatrijske poremećaje (BHRC), velike ankete u zajednici koja je uključivala 2511 obitelji s djecom u dobi od 6 do 10 godina kada je započela 2010. Svi su bili učenici javnih škola u dva glavna glavna grada Brazila, São Paulo i Porto Alegre (Rio Grande do Sul). Do sada su provedena tri naknadna istraživanja, posljednje u 2018.-19. Četvrti je započeo ove godine i trebao bi biti dovršen 2024. godine.
BHRC, također poznat kao Project Connection – Minds of the Future, smatra se jednim od najambicioznijih istraživanja mentalnog zdravlja djece ikada provedenih u Brazilu. Vodi ga Nacionalni institut za razvojnu psihijatriju (INPD), uz potporu FAPESP-a i Nacionalnog vijeća za znanstveni i tehnološki razvoj (CNPq), ogranka Ministarstva znanosti, tehnologije i inovacija (MCTI).
Više od 20 sveučilišta u Brazilu i drugdje uključeno je u aktivnosti INPD-a. Glavni istraživač je Eurípedes Constantino Miguel Filho, profesor na Odjelu za psihijatriju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u São Paulu (FM-USP).
utjecaj
Prema izvješću koje je Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) objavio u ožujku 2022., "Djeca i mladi oduvijek su bili najosjetljiviji na siromaštvo - i dalje su u financijskom siromaštvu, a ekstremno financijsko siromaštvo u Brazilu bilo je razmjerno dvostruko veće od odraslih."
Između 35% i 45%, ovisno o dobnoj skupini, živjelo je s manje od 5,50 dolara dnevno u 2020. Udio koji živi s manje od 1,90 dolara dnevno – granica ekstremnog novčanog siromaštva – bio je 12%.
Osim toga, prema Centru za istraživanje socijalne politike (FGV Social) Zaklade Getúlio Vargas, nesigurnost hrane dosegla je rekordne razine u Brazilu krajem 2021., nadmašujući svjetski prosjek i uglavnom pogađajući žene, siromašne obitelji i osobe u dobi od 30 do 49 godina. Udio ukupnog stanovništva koje doživljava nesigurnost hrane dosegao je 36%, u usporedbi sa 17% u 2014. Globalni prosjek za 2021. bio je 35%.
"Znamo da ljudi tek trebaju u potpunosti osjetiti ekonomske učinke pandemije, uključujući nesigurnost hrane i nedostatak pristupa školovanju. Posljedice izloženosti djece postat će jasne u budućnosti", rekao je Ziebold, dodajući da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razumjelo kako ranjivost mjesta u kojima djeca žive može utjecati na stopu maloljetničkog kriminala. "Ova vrsta čimbenika primijećena je u istraživanju provedenom u drugim zemljama poput Sjedinjenih Država, gdje je veća vjerojatnost da će mladi ljudi počiniti zločine ako žive u područjima bez infrastrukture ili s bandama. Ovo je tema za daljnja istraživanja."
SINASE, brazilski posebni pravosudni sustav za maloljetne prijestupnike, 2019. procesuirao je oko 46 000 mladih ljudi u sukobu sa zakonom.
Izvor:
Fundação de Amparo à Pesquisa do Estado de São Paulo
Referenca:
Ziebold, C. i sur. (2022.) Individualni i obiteljski promjenjivi čimbenici rizika za kazneno djelo u djetinjstvu: 7-godišnja kohortna studija iz Brazila. Znanstvena izvješća. doi.org/10.1038/s41598-022-13975-8.
.