Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti uglavnom su isti kod žena i muškaraca, pokazuje studija
Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti uglavnom su isti kod žena i muškaraca, kao što pokazuje sveobuhvatna globalna studija u kojoj je sudjelovalo Sveučilište u Göteborgu. Studija, sada objavljena u časopisu The Lancet, uključuje sudionike iz zemalja s visokim, srednjim i niskim dohotkom. Kardiovaskularne bolesti su češće kod potonjih. Podaci potječu iz Prospektivne urbane ruralne epidemiološke studije (PURE). U istraživanju je sudjelovalo 155.724 ljudi u 21 zemlji na pet kontinenata. Sudionici, u dobi od 35 do 70 godina, nisu imali povijest kardiovaskularnih bolesti u vrijeme kada su uključeni u studiju. Svi slučajevi su evidentirani...

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti uglavnom su isti kod žena i muškaraca, pokazuje studija
Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti uglavnom su isti kod žena i muškaraca, kao što pokazuje sveobuhvatna globalna studija u kojoj je sudjelovalo Sveučilište u Göteborgu.
Studija, sada objavljena u časopisu The Lancet, uključuje sudionike iz zemalja s visokim, srednjim i niskim dohotkom. Kardiovaskularne bolesti su češće kod potonjih. Podaci potječu iz Prospektivne urbane ruralne epidemiološke studije (PURE).
U istraživanju je sudjelovalo 155.724 ljudi u 21 zemlji na pet kontinenata. Sudionici, u dobi od 35 do 70 godina, nisu imali povijest kardiovaskularnih bolesti u vrijeme kada su uključeni u studiju. Svi slučajevi smrtonosnih kardiovaskularnih bolesti, srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca zabilježeni su tijekom razdoblja praćenja, koje je u prosjeku trajalo deset godina.
Ispitivani čimbenici rizika bili su metabolički (poput hipertenzije, pretilosti i dijabetesa), bihevioralni (pušenje duhana i prehrana) i psihosocijalni (ekonomski status i depresija).
Nema jasnog odvajanja po spolu ili prihodu
Utvrđeno je da su metabolički čimbenici rizika slični u oba spola, s izuzetkom visokih razina lipoproteina niske gustoće (LDL, često poznat kao loš kolesterol), gdje je povezanost s kardiovaskularnim bolestima bila jača kod muškaraca. Međutim, prema znanstvenicima, ovo otkriće treba potvrditi u daljnjim studijama.
Simptomi depresije bili su još jedan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, koji je bio važniji kod muškaraca nego kod žena. Kod žena je, međutim, veza između loše prehrane i kardiovaskularnih bolesti bila bliža; a pušenje je jednako štetan čimbenik rizika za žene, iako je znatno češće kod muškaraca.
Sve u svemu, istraživači su pronašli vrlo slične čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti među muškim i ženskim sudionicima, bez obzira na razinu prihoda u njihovoj zemlji. Ovo također naglašava važnost strategija prevencije bolesti koje su dosljedne za oba spola.
Sličnosti su veće od razlika
Manji ukupni rizik žena od kardiovaskularnih bolesti, posebice srčanog udara (infarkta miokarda), može se objasniti većom tolerancijom mlađih žena na čimbenike rizika. Njihov estrogen čini stijenke krvnih žila fleksibilnijima i smanjuje sposobnost jetre da izlučuje LDL.
Među ženama u istraživanju (90.934 osobe) registrirano je 5,0 slučajeva moždanog udara, srčanog udara i/ili kardiovaskularnih bolesti na 1.000 osoba godišnje. Odgovarajući broj u muškoj skupini (64.790 osoba) bio je 8,2 slučaja.
Annika Rosengren, profesorica medicine na Akademiji Sahlgrenska, Sveučilište u Göteborgu, druga je autorica studije i odgovorna je za švedski dio populacijske studije PURE s 4000 ljudi u Göteborgu i Skaraborgu.
Kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima kod muškaraca i žena, sličnosti u rizičnim čimbenicima znatno su veće od razlika. Međutim, muškarci su skloniji visokim razinama LDL-a, lošeg kolesterola, a iz drugih studija znamo da se kod njih patološke promjene na koronarnim arterijama razvijaju u mlađoj dobi nego kod žena i imaju tendenciju da mnogo ranije razviju srčani udar. Međutim, kod ranog moždanog udara spolne razlike su manje izražene, kao što smo vidjeli iu drugim studijama.”
Annika Rosengren, profesorica medicine na Akademiji Sahlgrenska, Sveučilište u Göteborgu
Izvor:
Referenca:
Walli-Attaei, M., et al. (2022.) Metabolički, bihevioralni i psihosocijalni čimbenici rizika i kardiovaskularne bolesti u žena u usporedbi s muškarcima u 21 zemlji s visokim, srednjim i niskim dohotkom: analiza studije PURE. Lanceta. doi.org/10.1016/S0140-6736(22)01441-6.