Povećan rizik od demencije iz bilo kojeg razloga kod ljudi koji apstiniraju od alkohola

Povećan rizik od demencije iz bilo kojeg razloga kod ljudi koji apstiniraju od alkohola

U trenutnoj Traži Istraživači u časopisima provode dubinsku analizu povezanosti alkohola i demencije i utvrđuju povećavaju li određene količine konzumiranja alkohola rizik od demencije.

Studija: Povezanost između konzumacije alkohola i demencije u odraslih starijih od 60 godina: kombinirana analiza prospektivnih podataka pojedinačnih sudionika iz 15 međunarodnih studija. Izvor slike: Ground Picture / Shutterstock

pozadina

Demencija općenito pogađa starije i starije osobe. Ovo stanje je kategorizirano brojnim simptomima, od kojih neki uključuju smanjenu spoznaju, pamćenje, pozornost, komunikaciju, logično razmišljanje i vizualnu percepciju. Demencija utječe na kvalitetu života bolesnika i uzrokuje teška fizička, psihička, socijalna i ekonomska opterećenja.

Globalna prevalencija demencije povećala se tijekom posljednja dva desetljeća, a očekuje se da će broj pacijenata s demencijom dosegnuti 152 milijuna do 2050. Iako i dalje postoji nedostatak učinkovitih tretmana za demenciju, pokazalo se da određena ponašanja povećavaju rizik od razvoja demencije. Zapravo, prema Povjerenstvu Lancet za prevenciju, intervenciju i skrb za demenciju iz 2020., do 40% slučajeva demencije moglo bi se spriječiti ili odgoditi ako se izbjegne 12 različitih čimbenika rizika.

Na primjer, pretjerana konzumacija alkohola u srednjim godinama može imati značajne neurotoksične učinke na mozak. U usporedbi s drugim čimbenicima rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, štetna konzumacija alkohola jedan je od najjačih čimbenika rizika za razvoj demencije.

Populacijske studije dale su proturječne rezultate o povezanosti alkohola i demencije. Na primjer, neka izvješća sugeriraju da lagana do umjerena konzumacija alkohola može smanjiti rizik od demencije u usporedbi s ljudima koji su apstinirali od alkohola. Nasuprot tome, druge studije pokazuju da konzumacija alkohola nema utjecaja na rizik od demencije.

Unatoč ovim različitim izvješćima, pregledi populacijskih opservacijskih studija sugeriraju da je povezanost između alkohola i demencije u obliku slova J. Točnije, niske razine konzumacije alkohola mogu pružiti određenu korist u smanjenju rizika od demencije, dok će prekomjerna konzumacija alkohola vjerojatno povećati rizik od demencije ovisno o dozi.

O studiju

Cilj istraživača u trenutnoj recenziji bio je pružiti preciznije razumijevanje veze između alkohola i demencije, dok se bave ograničenjima prethodnih studija. Ta su ograničenja uključivala nedostatak standardizacije kategorizacije konzumacije alkohola i nisku zastupljenost zemalja s niskim do srednjim dohotkom.

Osim toga, istraživači su prikupili podatke iz 15 prospektivnih epidemioloških kohortnih studija provedenih na šest kontinenata kako bi ispitali povezanost alkohola i demencije. Većina kohorti nalazila se u zemljama s visokim dohotkom; Međutim, skupine iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom bile su predstavljene skupinama iz Brazila i Republike Kongo.

U istraživanju su sudjelovale osobe starije od 60 godina. Pojedinci s dijagnozom demencije na početku, oni bez praćenja radi procjene demencije i oni bez evidencije o konzumaciji alkohola bili su isključeni.

Za svaku kohortu istraživanja, konzumacija alkohola pretvorena je u prosječne grame čistog etanola po danu (g/dan) na temelju vrste alkoholnog pića koje je navedeno. Koristeći ove vrijednosti, istraživači su kategorizirali korisnike bez alkohola, povremene, lagane do umjerene, umjerene i teške korisnike kao one koji su trenutno apstinirali od alkohola ili konzumirali manje od 1,3 g/dan, 1,3-24,9 g/dan, 25-44,9 g/dan, odnosno više od 45 g/dan.

Rezultati studije

U trenutnoj studiji bilo je uključeno ukupno 24.478 osoba, s prosječnom dobi od 71,8 godina na početku studije. Od toga su 58,3% bile žene, a 54,2% trenutačni konzumenti alkohola.

Rizik od demencije bio je veći kod apstinenata od alkohola nego kod povremenih, laganih do umjerenih i umjerenih konzumenata alkohola te muškaraca. Značajno je da je ovaj rezultat bio dosljedan u ženskih subjekata kada su korišteni potpuno prilagođeni i konkurentni modeli rizika. Međutim, nikakva povezanost između konzumacije alkohola i demencije nije pronađena kod žena u potpuno prilagođenim modelima i onima prilagođenim za konkurenciju za rizik smrtnosti.

Niti doživotni apstinenti niti bivši konzumenti alkohola nisu imali drugačiji rizik od demencije, bez obzira na spol, demografske ili kliničke karakteristike.

Umjerena konzumacija alkohola bila je povezana s manjim rizikom od demencije u usporedbi s doživotnim apstinentima. Ovi su rezultati bili dosljedni za muškarce i žene te u prilagođenim modelima.

Analiza doza-odgovor provedena među trenutnim konzumentima alkohola nije otkrila značajne razlike u riziku od demencije na temelju količine popijenog alkohola. Na temelju trenutnog statusa konzumacije alkohola, ni muškarci ni žene nisu pokazali razlike u osjetljivosti na demenciju nakon prilagodbe za demografske i kliničke karakteristike.

Nadalje, rizik od demencije nije se razlikovao između onih koji svakodnevno piju i povremenih konzumenata. Isto je vrijedilo i za usporedbu doživotnih apstinenata i onih koji trenutno piju.

Kontinentalne analize povezanosti između konzumacije alkohola i rizika od demencije, uključujući Europu, Oceaniju (Australiju), Sjevernu Ameriku i Aziju (Koreju), otkrile su nelinearne odnose za Europu, Sjevernu Ameriku i Aziju; Međutim, te razlike nisu bile statistički značajne. U međuvremenu, rezultati iz Oceanije pokazali su zaštitni učinak konzumacije alkohola protiv demencije u usporedbi s doživotnim apstinentima.

Među trenutnim opijačima, lagana do umjerena konzumacija alkohola povezana je s nižim rizikom od demencije u Europljana u usporedbi s povremenim opijačima. Konzumacija alkohola nema utjecaja na rizik od demencije u Aziji.

Zaključci

Rezultati studije pokazuju da izbjegavanje alkohola može povećati rizik od demencije iz bilo kojeg razloga. Nadalje, nije bilo dokaza da je količina konzumiranog alkohola utjecala na rizik od demencije.

Istraživači aktualne studije naglašavaju da njihove nalaze treba usporediti s postojećom literaturom koja izvještava o povezanosti između umjerene konzumacije alkohola i lošeg zdravlja mozga, kao i drugih zdravstvenih stanja poput raka. Trenutačni rezultati studije stoga nemaju za cilj promicanje konzumacije alkohola, već pitanje jesu li trenutne smjernice za smanjenje konzumacije alkohola kod osoba starijih od 60 godina učinkovit pristup prevenciji razvoja demencije.

Ipak, ova studija ima određena ograničenja koja se moraju uzeti u obzir. Na primjer, sudionici kohorte sami su prijavili svoju dnevnu konzumaciju alkohola, koja je možda bila premala. Nadalje, vrsta alkoholnog pića nije procijenjena dosljedno u svakoj skupini. Konačno, prisutnost pristranosti zdravih preživjelih također može ograničiti primjenjivost rezultata studije, posebno s obzirom na stariju dob skupina.

Referenca:

• Mewton, L., Visontay, R., Hoy, N., et al. (2022). Der Zusammenhang zwischen Alkoholkonsum und Demenz bei Erwachsenen über 60 Jahren: eine kombinierte Analyse prospektiver, individueller Teilnehmerdaten aus 15 internationalen Studien. Sucht. https://doi.org/10.1111/add.16035, https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/add.16035