Prema studiji, Šveđani i Šveđanke s višim primanjima imaju više djece

Prema studiji, Šveđani i Šveđanke s višim primanjima imaju više djece

Suprotno onome što mnogi vjeruju, Šveđani i Šveđanke s višim primanjima imaju više djece, pokazuje nova studija Sveučilišta u Stockholmu. Ovaj obrazac je posebno jasan među muškarcima i povećava se s vremenom: što više novca, to više djece. Ali nakon četvero djece stvari se mijenjaju.

Za razliku od prijašnjih studija u kojima su istraživači ispitivali prihode ljudi u određenim trenucima života, studija je promatrala koliko su ljudi zaradili tijekom života analizirajući četrdesetogodišnje podatke o prihodima u Švedskoj za svaku kohortu rođenja. Za muškarce rođene nakon 1940. postoji jasna veza između visokog kumulativnog dohotka i više djece.

"Najbogatiji muškarci imaju najviše djece i taj se obrazac s vremenom povećava. Što su prihodi veći, to je više djece. Muškarci s vrlo niskim primanjima imaju sve veću vjerojatnost da uopće neće imati djece", kaže istraživač Martin Kolk u demografiji na Odsjeku za demografiju Sveučilišta u Stockholmu, Institut za sociologiju, i autor studije nedavno objavljene u znanstvenom časopisu Population Studies.

“Nije slučaj da najbogatiji imaju puno djece, ali češće imaju dvoje, troje ili četvero djece nego oni s najmanjim primanjima”, kaže Martin Kolk.

Za žene, obrazac se značajno promijenio tijekom vremena. Među ženama rođenima 1940-ih i 1950-ih, studija pokazuje da najviše djece imaju one s nižim primanjima. Tada se trend preokreće – za kasnije skupine obrazac je sličniji onom kod muškaraca. Među ženama rođenim 1960-ih i 1970-ih, one s višim primanjima imaju više djece, čak i ako one s najvišim primanjima nemaju najviše djece. Muškarci i žene s petero ili više djece imaju niže prihode od osoba s dvoje ili troje djece, ali veće od muškaraca i žena bez djece. Nalazi su u suprotnosti s mnogim drugim zemljama s visokim prihodima u 20. i 21. stoljeću, gdje su istraživači pokazali da je rađanje puno djece bilo češće među muškarcima i ženama s nižim prihodima.

Martin Kolk navodi društvene promjene u radnom životu i švedsku obiteljsku politiku kao glavne razloge zašto žene više ne moraju birati između djece i karijere.

"Ono što vidite je transformacija iz društva u kojem su žene morale birati, u određenoj mjeri, između karijere ili djece, u društvo u kojem više ne moraju donositi te odluke. Prethodno su žene s nižim prihodima imale više djece, dok su žene s karijerama imale manje djece. Žene s vrlo niskim prihodima tada su često bile kućanice, ali su još uvijek mogle imati visok prihod u kućanstvu ako su bile udate za muškarca s visokim prihodima."

Mnogi ljudi s niskim primanjima uopće nemaju djece

E-knjiga Antitijela

Kompilacija najboljih intervjua, članaka i vijesti iz prošle godine. Preuzmite besplatnu kopiju

Martin Kolk pokazuje da je obrazac i za muškarce i za žene u velikoj mjeri vođen činjenicom da pojedinci s vrlo niskim primanjima u Švedskoj često uopće nemaju djece, obrazac koji je s vremenom ojačao. Studija jasno pokazuje da ekonomski faktori utječu na rađanje djece.

"Skupo je imati puno djece - potreban vam je veći dom, veći auto i tako dalje. Država može pomoći u pokrivanju nekih troškova, ali s višim cijenama stanova i drugim promjenama u društvu, visok prihod pomaže da si možete priuštiti mnogo djece. Danas se sve više žena i muškaraca s nižim primanjima u Švedskoj odlučuje ne imati djecu", kaže Martin Kolk.

Ističe da suvremena švedska obiteljska politika sve više ne uspijeva pružiti potporu potrebnu svima, bez obzira na primanja, za zasnivanje obitelji.

Jedan od ciljeva švedske obiteljske politike bio je financijski podržati ljude da imaju djecu. Kad vidite sve veće socioekonomske razlike u rađanju djece, čini se da današnje obiteljske politike to više ne mogu učiniti u istoj mjeri kao nekada. Čini se da je rađanje postalo više polarizirano. Ovo je društvena promjena koju ne treba zanemariti.”

Martin Kolk, istraživač, Sveučilište u Stockholmu

Činjenice: Kako je studija provedena

U studiji je istraživač promatrao životni dohodak i zarade ljudi u dobi od 20 do 60 godina za sve muškarce i žene rođene u Švedskoj 1940., 1950., 1960. i 1970. Kako bi izmjerio različite aspekte dohotka, istraživač je ispitao i raspoloživi dohodak, to jest ono što ostaje od dohotka nakon odbijanja poreza, kao i dohodak od uzdržavanja djece, roditeljskog osiguranja i drugih transfera, kao i kumulativni prihod. Kako bismo ispitali prihode pojedinaca tijekom života, uključeni su samo oni rođeni u Švedskoj.

Za mjerenje dohotka i rođenja, istraživačica je koristila švedske porezne registre i višegeneracijski registar koji sadrži podatke o broju biološke djece.

Izvor:

Sveučilište u Stockholmu

Referenca:

Kolk, M. i sur. (2022.) Odnos između životnog kumulativnog dohotka i rođenja među švedskim muškarcima i ženama rođenim između 1940. i 1970. Populacijske studije. doi.org/10.1080/00324728.2022.2134578.

.