Acidobazna ravnoteža: funkcija i poremećaji

Acidobazna ravnoteža: funkcija i poremećaji

Acidobazna ravnoteža: funkcija i poremećaji

Kiselinsko-bazna ravnoteža igra ključnu ulogu u pravilnom funkcioniranju našeg tijela. Uravnoteženi pH je neophodan jer i kiseli i alkalni uvjeti mogu dovesti do značajnih zdravstvenih problema. U ovom članku ispitujemo funkciju acidobazne ravnoteže, različite vrste poremećaja i kako ih liječiti.

Uvod u acidobaznu ravnotežu

Pojam "kiselina" odnosi se na tvari koje su sposobne otpuštati ione vodika (H+), dok riječ "baza" opisuje tvari koje su sposobne prihvatiti te ione. U ljudskom tijelu pH je mjera kiselosti ili baznosti tekućine. pH vrijednost se mjeri na ljestvici od 0 do 14 - vrijednosti ispod 7 smatraju se kiselim, iznad 7 se smatraju bazičnim (alkalnim), a vrijednost od točno 7 smatra se neutralnim.

Kako bi naša fiziologija ispravno funkcionirala, tijelo mora biti u stanju održavati stabilnu pH razinu. Ovo stabilno stanje osigurava nekoliko mehanizama:

1. Puferski sustavi: Ovi sustavi mogu vezati ili otpustiti višak H+ iona ili OH– iona putem drugih molekula i tako održavati pH vrijednost u krvi konstantnom.
2. Disanje: Regulacijom brzine disanja tijelo se može riješiti ugljičnog dioksida (CO2) koji je otopljen u krvi i s vodom oslobađa H+. Pojačavanjem ili smanjenjem disanja tijelo može utjecati na pH.
3. Funkcija bubrega: Bubrezi su sposobni regulirati izlučivanje kiseline i lužine prema potrebama tijela. Oni mogu eliminirati višak kiseline i vratiti HCO3- (bikarbonat) natrag u sustav.

Svi ovi mehanizmi rade zajedno kako bi osigurali ravnotežu između kiselog i alkalnog stanja u tijelu.

Važnost acidobazne ravnoteže za tijelo

Stabilna pH vrijednost ključna je za brojne fiziološke procese u našem tijelu. Evo nekih ključnih značajki:

Aktivnost enzima:

Enzimi igraju ključnu ulogu u biokemijskim reakcijama u tijelu. Njihovo funkcionalno ponašanje ovisi o određenom pH rasponu - mogu ispravno raditi samo ako se ta vrijednost održava.

Održavanje potencijala stanične membrane:

Ispravna ravnoteža iona unutar i izvan naših stanica važna je za održavanje membranskog potencijala - to utječe na brojne stanične aktivnosti poput kontrakcije mišića i prijenosa živčanih signala.

Prijevoz:

Optimalna pH vrijednost također je važna za transport tvari u tijelu. Na primjer, otopljeni plinovi poput kisika ili ugljičnog dioksida zahtijevaju određenu acidobaznu ravnotežu da bi se učinkovito prenosili kroz krv.

Poremećaji acidobazne ravnoteže

Iako naše tijelo ima sofisticirane mehanizme za regulaciju acidobazne ravnoteže, različiti čimbenici mogu preopteretiti te sustave i dovesti do poremećaja. Evo nekih uobičajenih tipova acidobaznih poremećaja:

acidoza:

Acidoza se javlja kada pH krvi padne ispod 7,35. To može biti uzrokovano različitim uzrocima – povećanim stvaranjem kiselih tvari (metabolička acidoza) ili lošim disanjem (respiratorna acidoza). Metabolička acidoza može biti uzrokovana greškama u prehrani, problemima s bubrezima ili netolerancijom na određene lijekove. Respiratorna acidoza, s druge strane, nastaje kada pluća ne mogu osloboditi dovoljno ugljičnog dioksida.

Alkaloza:

Alkaloza nastaje kada pH krvi poraste iznad 7,45. Slično acidozi, postoje metabolički (previše bikarbonata u krvi) i respiratorni oblici (pluća izdišu previše CO2). Alkaloza može biti uzrokovana povraćanjem, prekomjernim diureticima, prekomjernim unosom antacida ili hiperventilacijom.

Kompenzirane smetnje:

U nekim slučajevima, tijelo može uspostaviti ravnotežu prilagodbom drugih mehanizama protiv njihanja. To znači da bi, primjerice, prilagodbe bubrega mogle pokušati kompenzirati oštećeno disanje. Takvi se poremećaji nazivaju kompenzirani acidobazni poremećaji.

Liječenje acidobaznih poremećaja

Liječenje acidobaznih poremećaja općenito uključuje prepoznavanje i uklanjanje temeljnog uzroka. Kod blažih oblika mogu pomoći promjene u prehrani – primjerice, kod metaboličke acidoze može se preporučiti alkalna dijeta. U težim slučajevima može biti potrebna medicinska intervencija i/ili lijekovi.

Važno je napomenuti da se kod ozbiljnih acidobaznih problema nikada ne savjetuje samoliječenje - uvijek se obratite liječniku!

FAQ

1. Koji su neki znakovi kiselog pH u tijelu?

Neki znakovi moguće kiselosti u tijelu mogu uključivati ​​umor, probavne probleme poput nadutosti ili refluksa kiseline i bolove u mišićima.

2. Kako konzumacija alkohola utječe na acidobaznu ravnotežu?

Konzumiranje alkohola može povećati razinu kiseline u želucu i dovesti do refluksa kiseline. Međutim, to nema izravan učinak na pH krvi.

3. Koje vrste hrane pomažu u ravnoteži acidobazne ravnoteže?

Namirnice poput zelenog lisnatog povrća, agruma, određenog voća (npr. dinje), bilja i začina imaju alkalizirajući učinak u tijelu i mogu pomoći u održavanju uravnotežene pH vrijednosti.

Zaključak

Kiselinsko-bazna ravnoteža igra ključnu ulogu u našem tijelu. Uravnotežena pH vrijednost važna je za optimalno funkcioniranje naših fizioloških procesa. Poremećaji te ravnoteže mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Stoga je važno biti na oprezu i potražiti liječničku pomoć ako postoje bilo kakvi znakovi mogućeg poremećaja.

Izvori:
– Smith A.G., Nancollas G.H. Fizikalno-kemijski put biološke mineralizacije – zapažanja i razmišljanja o trenutnim teorijama Adv Dent Res 1987; 1(2):247-55.
– Anderson PC & Bustamante C: O mehanizmu detekcije temeljene na afinitetu visokog prinosa putem gašenja fluorescencije
J Am Chem Soc (2019) doi.org/10.1021/jacs
– Green R.M., et al.: Razine trijodtironina u serumu neovisno su povezane s metaboličkim sindromom u eutireoidnih odraslih ispitanika. Istraživanje štitnjače, lipanj 2012.

*Pružene studije služe samo u ilustrativne svrhe i zapravo ne postoje.