Temperatura i oborine pokreću dinamiku denga groznice u cijelom svijetu

Temperatura i oborine pokreću dinamiku denga groznice u cijelom svijetu

Istraživački tim predvođen Kim Jae Kyoungom, profesorom Odjela za matematičke znanosti na Kaistu i glavnim istraživačem Grupe za biomedicinsku matematiku na Institutu za temeljnu znanost (IBS), predstavio je nove uvide u širenje denga groznice. Njihova studija identificira temperaturu i oborine kao ključne čimbenike koji pokreću globalni porast slučajeva denga groznice i nudi djelotvorne strategije za ublažavanje utjecaja bolesti.

Denga groznica, bolest koju prenose komarci, predstavlja sve alarmantniji izazov za javno zdravlje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, slučajevi denga groznice porasli su na više od 10,6 milijuna u Americi samo 2023. godine. Ovaj broj je najveći globalni broj ikada prijavljen. Iako je poznato da klimatski čimbenici poput temperature i padalina pokreću ovaj trend, njihov složeni odnos s dinamikom denga groznice slabo je shvaćen. Prethodne studije su se borile da pomire proturječne rezultate – neke su sugerirale da oborina suzbija prijenos denga groznice, dok druge ukazuju da ga suzbija.

Istraživački tim IBS-a pretpostavio je da ove nedosljednosti proizlaze iz ograničenja tradicionalnih metoda koje se usredotočuju na linearne odnose ili neovisne učinke. Kako bi to riješili, istraživači su upotrijebili GOBI (general ODE-based inference), novi okvir za uzročno posljedično zaključivanje koji je razvila grupa IBS 2023. Ova metoda bilježi i nelinearne i kombinirane učinke klimatskih čimbenika i omogućuje nijansiraniju analizu odnosa između vremena i učestalosti denga groznice.

Studija se usredotočila na 16 regija Filipina, odabranih zbog različitih klimatskih uvjeta, kako bi se ispitalo kako temperatura i oborina zajedno utječu na dinamiku denga groznice. Postoje različiti obrasci regulacije denga groznice na Filipinima, potaknuti kombiniranim učincima temperature i padalina. Rastuće temperature dosljedno su povezane s većom pojavnošću denga groznice u svim regijama. S druge strane, oborine su pokazale kontrastne učinke ovisno o položaju regije. U istočnim područjima oborine su povećale učestalost denga groznice, dok su je u zapadnim regijama oborine suzbile.

Najvažniji čimbenik pojavio se kao varijacija u duljini sušne sezone, koja je identificirana kao kritična u objašnjenju kontrastnih učinaka oborina. U regijama s malim varijacijama u trajanju sušne sezone, oborine su uglavnom ispirale stajaću vodu, smanjivale mjesta razmnožavanja komaraca i suzbijale prijenos denga groznice. S druge strane, sporadične kiše u regijama s velikim varijacijama u trajanju sušne sezone uzrokovale su nova mjesta razmnožavanja i oslabile učinak ispiranja, što je dovelo do porasta populacije komaraca i slučajeva denga groznice.

Uloga trajanja sušne sezone uvelike je zanemarena u prijašnjim istraživanjima, ali se u ovoj studiji pojavila kao ključni čimbenik. Ovo otkriće nudi novu perspektivu na komplicirani odnos između padalina i dinamike denge.

Kako bi potvrdili svoja otkrića, istraživači su proširili svoju analizu na Portoriko, regiju s drugačijom klimom. Podaci iz općina kao što su San Juan, Adjuntas i Ponce pokazali su slične regulatorne obrasce, naglašavajući mogućnost generalizacije rezultata.

Naši rezultati pružaju čvrste dokaze o tome kako klimatski čimbenici utječu na prijenos denga groznice u različitim okruženjima. Ovo predstavlja značajan korak prema razumijevanju kako klimatske promjene mogu utjecati na bolesti koje kontroliraju komarci diljem svijeta. “

Olive R. Cawide, prva autorica

Rezultati studije imaju neposrednu primjenu za optimizaciju strategija intervencije denga groznice. Za regije s malom varijacijom prirodni učinci ispiranja tijekom kišne sezone mogu omogućiti veće intervencije i osloboditi resurse za druge prioritete. Konkretno, u regijama s velikim varijacijama, potrebni su dosljedni i cjelogodišnji napori intervencije kako bi se suzbili uvjeti pogodni za razmnožavanje stvoreni sporadičnom kišom.

Nadalje, studija naglašava važnost praćenja trajanja sušne sezone kao prediktivnog faktora za izbijanje denga groznice. Usklađivanjem strategija s određenim regionalnim klimatskim obrascima, nadležna tijela za javno zdravstvo mogu učinkovitije i djelotvornije dodijeliti sredstva za borbu protiv širenja denga groznice.

Studija predstavlja značajnu prekretnicu u razumijevanju kako klimatske promjene utječu ne samo na denga groznicu, već i na druge bolesti povezane s klimom poput malarije, gripe i virusa Zika.

CI Kim Jae Kyoung izjavio je: „Ovo je istraživanje ključno jer nadilazi ograničenja tradicionalnih metoda za otkrivanje nelinearnih odnosa i jasno razjašnjava složene interakcije između klimatskih varijabli i zaraznih bolesti putem naprednog algoritma za uzročno zaključivanje.

Iako studija pruža snažne uvide, istraživači priznaju određena ograničenja, uključujući nedostatak podataka o populaciji komaraca i socioekonomske čimbenike kao što su pristupačnost i mobilnost ljudi. Buduće studije s pristupom detaljnijim podacima kao što su tjedna incidencija denga groznice i dinamika komaraca mogle bi dodatno poboljšati ove rezultate.

Studija pod nazivom "Razdvajanje dvostruke uloge klime u dinamici denge: Studija uzročne analize u više regija" objavljena je na internetu uZnanost napredujesestrinski Journal of Science.

Izvori: