Koja je tajna života do 100? Krvni testovi stogodišnjaka mogli bi dati tragove

Koja je tajna života do 100? Krvni testovi stogodišnjaka mogli bi dati tragove

Odgovor na pitanje zašto neki ljudi dožive 100 godina, a drugi ne, možda leži u razumijevanju metaboličkih profila stogodišnjaka. Nova istraživanja pokazuju da stogodišnjaci – ili ljudi koji dožive 100 ili više godina – mogu imati niže (ali ne preniske) razine glukoze, mokraćne kiseline i kreatinina u krvi. Ove razlike u krvnim biomarkerima također su primijećene već u dobi od 65 godina, što ukazuje na sveukupni zdraviji način života tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Što je potrebno da doživite 100 ili više godina? Novo istraživanje sugerira da bi odgovor mogao ležati u boljem razumijevanju metaboličkih profila ljudi koji su doživjeli ovu stotu obljetnicu.

Studija je objavljena u časopisu prošlog mjesecaGeroScienceželio je istražiti što je jedinstveno kod ljudi koji žive barem 100 godina, ispitujući određene tjelesne funkcije prije nego što dođu u starost.

Iako je iznimna dugovječnost - koja se može definirati kao preživljavanje više od 85 godina - rezultat kombinacije čimbenika poput genetike i čimbenika načina života, istraživači su otkrili da stogodišnjaci imaju niže razine glukoze, mokraćne kiseline i kreatinina u krvi u usporedbi s ljudima koji nisu dosegli granicu od 100 godina.

Štoviše, ove razlike u biomarkerima u krvi uočene su već u dobi od 65 godina - 35 godina prije nego što bi navršili 100 godina.

"Mora se nešto reći za čistu slučajnost u objašnjenju zašto neki ljudi dožive 100 godina, a drugi ne", rekao je glavni autor studije dr. Shunsuke Murata, postdoktorand na Karolinska InstitutetuZdravljei dodao da je "prilično iznenađujuće" primijetiti da "razlike u krvnim biomarkerima mogu biti vidljive između stogodišnjaka i nestogodišnjaka" tako davno prije njihove smrti.

Jeremy Poland/Getty Images

Analiza biomarkera krvi stogodišnjaka

Za studiju su istraživači koristili podatke od 44.636 ljudi koji su bili dio skupine AMORIS (Apolipoprotein-lated MOrtality RISk) kohorte i podvrgnuti rutinskom i izvanbolničkom kliničkom laboratorijskom testiranju u Central Automation Laboratory u Stockholmu, Švedska, između 1985. i 1996. godine.

Od tog broja, 1224 osobe doživjele su 100. rođendan, što je statistički ekvivalentno ukupnom broju ljudi koji su u Stockholmu u istom razdoblju doživjeli tu dob. Mjerenja biomarkera ovih osoba praćena su do kraja 2020.

Istraživači su ispitali 12 biomarkera povezanih s upalom, jetrom, bubrezima i metaboličkom funkcijom, kao i potencijalnom anemijom i pothranjenošću.

Biomarkeri su uključivali mokraćnu kiselinu za upalu, ukupni kolesterol i glukozu za metaboličku funkciju i status, alanin aminotransferazu, aspartat aminotransferazu, albumin, gama-glutamiltransferazu, alkalnu fosfatazu i laktat dehidrogenazu za funkciju jetre, kreatinin za funkciju bubrega, željezo i sposobnost vezanja željeza za anemiju i albumin za prehranu.

Pokazalo se da su stogodišnjaci imali niže - iako ne iznimno niže - razine glukoze, mokraćne kiseline i kreatinina u krvi u usporedbi s ljudima koji nisu tako dugo živjeli.

Zapravo, oni koji su živjeli do 100 godina imali su relativno dosljedne profile biomarkera općenito – što znači da su rijetko imali razine na niskom ili visokom rubu zdravog raspona.

Murata kaže da je ova studija prva koja ispituje koji su biomarkeri povezani s dugovječnošću u tako velikoj kohorti - ali potrebno je mnogo više istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli svi temeljni čimbenici dugovječnosti.

"U ovoj studiji, na primjer, ispitivali smo biomarkere pojedinačno. Sljedeći korak bit će razmatranje njihovih kombinacija", rekao je Murata. "Osim toga, nismo sigurni u kojoj su mjeri vrijednosti biomarkera slične samo načinu života ili u kojoj su mjeri također slične genetskim čimbenicima."

Kada se stavi u kontekst, vanjski stručnjaci kažu da to samo dodatno obogaćuje naše rastuće razumijevanje o tome što točno doprinosi našoj dugovječnosti. To je polje koje se neprestano razvija, a ova usporedba metaboličkih profila ovih stogodišnjaka mogla bi svima nama pružiti ključ za bolje razumijevanje što sve možemo učiniti da živimo dulje.

Kako 10-sekundni test ravnoteže može pomoći starijim osobama u predviđanju dugovječnosti

Kako glukoza, mokraćna kiselina i kreatinin mogu utjecati na dugovječnost

Niže razine mokraćne kiseline, kreatinina i glukoze u krvi osobe ukazuju na sveukupni zdraviji stil života, kaže Rekha B. Kumar, MD, MS, endokrinolog na Weill Cornell Medicine i New York-Presbyterian, koji nije uključen u ovu studiju.

"Vjerujem da su prehrana i stil života čimbenici", rekao je Kumar. "Svi identificirani biomarkeri mogu se mijenjati i nisu genetski uklesani."

Na primjer, niže razine kreatinina—nusprodukt tjelesne probave proteina i razgradnje mišićnog tkiva—mogle bi ukazivati ​​na bolju funkciju bubrega, prema Lukeu D. Kimu, MD, MEd, AGSF, gerijatru u Centru za gerijatrijsku medicinu klinike Cleveland. U međuvremenu, niže razine glukoze (količina šećera u vašoj krvi) mogle bi dovesti do boljih metaboličkih profila kod stogodišnjaka.

Niže razine mokraćne kiseline također doprinose zdravijem načinu života: "Mokraćna kiselina, marker na koji utječu različiti čimbenici uključujući prehranu i konzumaciju alkohola, pokazala je razlike između dviju skupina", rekao je Murata. "Ovi rezultati sugeriraju da čimbenici prehrane i načina života, poput konzumacije alkohola, mogu igrati ulogu u iznimnoj dugovječnosti."

Niže razine ova tri biomarkera kod stogodišnjaka sugeriraju da bi zdravo ponašanje - poput aktivnog načina života i smanjenja konzumacije mesa, šećera i alkohola - moglo dovesti do dugovječnosti, rekao je Kumar.

Ovih 8 zdravih navika moglo bi vam pomoći da živite desetljećima dulje, pokazuje novo istraživanje

Možete li iskoristiti ove informacije da potencijalno živite dulje?

Ova studija, kao i druge prethodne, pruža više informacija o tome što bi moglo pridonijeti dugovječnosti, ali ne nudi konačno objašnjenje zašto netko živi do 100 godina, a netko drugi umire desetljećima ranije.

Umjesto toga, ponavlja se da "iako slučajnost vjerojatno igra ulogu u postizanju iznimne dobi, ona nije jedini faktor", rekao je Murata.

"Iako naša studija ne daje konačan plan za duži život, ona naglašava važnost održavanja zdravog načina života i možda promjene određenih čimbenika, kao što je konzumacija alkohola, kako bi se poboljšale šanse za dulji i zdraviji život", dodao je Murata.

Za one koji žele znati što mogu učiniti kako bi produljili život, Kim je rekao da je važno biti informiran o preventivnim mjerama kao što su potrebni zdravstveni pregledi za otkrivanje čestih bolesti kao što su hipertenzija, dijabetes, pretilost i hiperlipidemija, među ostalima.

"Želim potaknuti ljude da se uvijek kreću", dodao je Kumar. "To ne moraju biti iznimno strukturirane vježbe, samo aktivnosti bilo koje vrste kako bi se održao protok krvi, mišići aktivni, metabolizam glukoze jak, a ligamenti i zglobovi fleksibilni." Sve to poboljšava zdravlje metabolizma, ali i smanjuje rizik od ozljeda.”

"Postoji mnogo čudnih studija, poput pokušaja smanjenja lučenja inzulina iz tijela", dodala je Kim. "Ali opet, važno je da se javnost pridržava ključnih zdravstvenih mjera kao što su mjerenje krvnog tlaka i opći pregledi kako bi se otkrile druge uobičajene bolesti."