Pogreške u zdravstvu: Svaki peti tretman nosi rizike
Prema godišnjoj statistici Medicinske službe, 74 pacijenta umrla su 2022. godine zbog pogrešaka u liječenju. Stručnjaci pozivaju na obvezno prijavljivanje.

Pogreške u zdravstvu: Svaki peti tretman nosi rizike
U Njemačkoj postoje alarmantna izvješća o sigurnosti medicinskih tretmana. Na događaju u Berlinu Medicinska služba predstavila je svoje godišnje statistike za 2023. godinu, prema kojima je prošle godine 75 pacijenata umrlo od posljedica ozbiljnih pogrešaka u liječenju. Ove nesavjesnosti, klasificirane kao "nikada", ozbiljne su medicinske pogreške za koje stručnjaci kažu da se nikada ne bi trebale dogoditi. Primjeri takvih pogrešaka uključuju miješanje pacijenata ili neispravno davanje lijekova.
Zdravstvene vlasti prošle su godine zabilježile oko 150 takvih ozbiljnih incidenata. Ovo je dio većeg problema u zdravstvu. U 2022. još uvijek je bilo 84 smrtnih slučajeva zbog liječničkih pogrešaka, što naglašava hitnost situacije.
Postupci izvješćivanja i objavljivanja
Izvršni direktor Medicinske službe, Stefan Gronemeyer, poziva na obvezni sustav prijavljivanja takvih incidenata, jer trenutno ne postoji standardizirana procedura. Trenutačni postupak je rudimentaran: pacijenti koji vjeruju da su pogriješili moraju se obratiti svom zdravstvenom osiguravajućem društvu, koje zatim povjerava medicinskoj službi da istraži slučaj. Samo tako incidenti ulaze u statistiku. To dovodi do toga da se mnogi slučajevi medicinskih pogrešaka ne bilježe.
Statistički gledano, stručnjaci su tijekom 2023. pokrenuli istragu u gotovo 12.500 slučajeva, no u 71,1 posto slučajeva nije se moglo dokazati nedolično ponašanje medicinskog osoblja. Međutim, u oko 21,5 posto slučajeva, što odgovara 2679 pogrešaka u liječenju, pacijenti su pretrpjeli vidljivu štetu. Ove brojke su alarmantne, pogotovo jer se gotovo nisu mijenjale kroz dugo vremensko razdoblje.
Posljedice pogrešaka u liječenju
Utjecaj takvih pogrešaka može biti razoran. Dok je u većini slučajeva (65,5 posto) oštećenje samo privremeno, oko 29,7 posto oboljelih pacijenata ima trajna oštećenja. Medicinska služba otkrila je da je 180 trajnih ozljeda povezanih s greškom prošle godine klasificirano kao teške, što znači da su pacijenti, primjerice, u potrebi za njegom, slijepi ili paralizirani. Stručnjaci procjenjuju da se šteta koja se može izbjeći pojavljuje u jednom postotu svih bolničkih tretmana, pri čemu se svake godine pretpostavlja oko 17 000 smrti koje se mogu izbjeći u njemačkim bolnicama.
Još jedan zabrinjavajući aspekt je neprijavljeni broj liječničkih pogrešaka, koje su vjerojatno puno veće od zabilježenih. Kako bi naučili iz ovih incidenata i izbjegli pogreške, Medicinska služba poziva na sustavno praćenje i obvezu prijavljivanja pod pseudonimom.
Kritike trenutne kulture upravljanja pogreškama u njemačkom zdravstvenom sustavu sve su glasnije. Eugen Brysch, upravni odbor Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata, rekao je da su pacijenti u Njemačkoj često ostavljeni na cjedilu. Potrebna kultura pogrešaka se ne odvija, što dovodi do neadekvatne obrade incidenata.
Međutim, savezna vlada još nije održivo odgovorila na sve veće zahtjeve za fondom za poteškoće. Brysch je istaknuo kako je nedopustivo da oštećeni često moraju godinama čekati na odštetu. Federalno ministarstvo zdravstva izjavilo je da greške u liječenju u klinikama i ordinacijama već moraju biti zakonski evidentirane, ali mnoga pitanja još uvijek ostaju neodgovorena o tome kako se može dizajnirati fond za eventualne poteškoće.
Poziv za poboljšanje sigurnosti pacijenata
Izvješća o liječničkim pogreškama u Njemačkoj bacaju hitno svjetlo na potrebu za reformama u zdravstvenom sustavu. Iako sustav za rješavanje medicinskih pogrešaka postoji, očito je da su potrebna poboljšanja u transparentnosti i upravljanju pogreškama kako bi se osigurala veća sigurnost pacijenata. Ostaje za nadati se da će intenzivnijim razgovorima i mjerama uskoro doći do pozitivnih promjena koje će ojačati povjerenje pacijenata u medicinsku skrb.
U zdravstvenom sustavu pogreške u liječenju predstavljaju ozbiljan problem koji ne samo da utječe na povjerenje pacijenata u medicinske ustanove, već ima i značajne ekonomske posljedice. Nedavna studija pokazuje da liječenje komplikacija uzrokovanih medicinskim pogreškama stvara dodatne troškove zdravstvenom sustavu. Oni mogu proizaći iz troškova naknadnih mjera, rehabilitacije i mogućeg produljenog boravka u bolnici.
Prema studiji Zaklade Bertelsmann iz 2020., procijenjeni troškovi pogrešaka u liječenju koje se mogu izbjeći u njemačkim bolnicama iznose nekoliko milijardi eura godišnje. Značajan broj pacijenata – oko 12 000 do 15 000 – svake godine strada zbog pogrešaka u liječenju. Bilježenje i sustavna analiza ovih pogrešaka moglo bi pomoći poboljšanju ukupne kvalitete medicinske skrbi u Njemačkoj.
Unapređenje sigurnosne kulture u zdravstvu
Kako bi se izbjegle medicinske pogreške, postoji potreba za poboljšanjem sigurnosne kulture u medicinskim ustanovama diljem svijeta. U mnogim zemljama, poput SAD-a i Velike Britanije, već su uspostavljeni sustavi izvještavanja i upravljanja pogreškama koji imaju za cilj učiti iz pogrešaka i izbjegavati ih u budućnosti. Implementacija takvih sustava mogla bi pomoći u značajnom smanjenju broja "nikad događaja" u Njemačkoj.
Iako je Federalno ministarstvo zdravstva naglasilo da se sustavi prijavljivanja grešaka moraju implementirati, praktična implementacija često ne ispunjava očekivanja. Stručnjaci poput Gronemeyera i Bryscha stoga ne pozivaju samo na bolju dokumentaciju, već i na obuku medicinskog osoblja i otvoreniju kulturu pogreške kako bi se promicalo povjerenje u liječenje.
Zakonodavne inicijative i reforme
Zakonodavci su pod pritiskom da uvedu konkretne reforme za smanjenje liječničkih pogrešaka. Druge europske zemlje, poput Nizozemske, već su uvele zakone koji zahtijevaju sveobuhvatno izvješćivanje o pogreškama i analizu. Ovi su propisi tamo doveli do značajnog smanjenja stope pogreške.
Kako bi se postigao takav napredak u Njemačkoj, potrebno je revidirati postojeće strukture i prilagoditi ih ako je potrebno. Pritisak organizacija pacijenata i zdravstvenih djelatnika mogao bi dovesti do toga da brže mjere za poboljšanje sigurnosti pacijenata dođu na politički stol.
Sve u svemu, trenutna rasprava o pogreškama u liječenju pokazuje koliko je važno ovu temu shvatiti ozbiljno i uvesti je u širu društvenu raspravu. Jedino se tako može dugoročno vratiti i ojačati povjerenje pacijenata u medicinsku skrb.