Suche
Mein Konto
Antidepresivi nisu ništa bolji u usrećivanju ljudi od uzimanja ikakvih lijekova, tvrdi današnja studija.
Pacijenti koji su uzimali lijekove nisu imali značajno bolju kvalitetu života u usporedbi s depresivnim osobama koje nisu uzimale tablete, pokazalo je istraživanje.
Istraživači su proučavali 17,5 milijuna odraslih Amerikanaca s depresijom tijekom razdoblja od 10 godina, od kojih je polovica uzimala lijekove, a polovica nije.
Rezultati su pokazali blago poboljšanje mentalnog zdravlja u obje skupine, neovisno o tome jesu li uzimali antidepresive.
Istraživači sa Sveučilišta King Saud, Saudijska Arabija, pozvali su na više dugoročnih studija pacijenata koji uzimaju antidepresive kako bi se procijenio njihov utjecaj na kvalitetu života.
Liječnici NHS-a već se odmiču od propisivanja lijekova koji mogu uzrokovati širok raspon nuspojava.
Zdravstvena služba sada savjetuje da se pacijentima s blagom depresijom prije uzimanja tableta ponudi grupna terapija.
No neovisni stručnjaci rekli su da se iz studije ne mogu izvući čvrsti zaključci jer su oni koji su uzimali lijekove obično u početku bili depresivniji i stoga to nije poštena usporedba.
Inzistirali su na tome da su druga klinička ispitivanja pokazala da lijekovi poboljšavaju ukupnu kvalitetu života.
Uzimanje antidepresiva ne čini depresivne ljude sretnijima od uzimanja lijekova, pokazalo je istraživanje na 17,5 milijuna odraslih Amerikanaca
Oko 7,3 milijuna odraslih - 17 posto odrasle populacije - uzimalo je antidepresive u Engleskoj od 2017. do 2018., za koje su dostupni najnoviji podaci.
Neki od najčešće propisivanih lijekova uključuju citalopram, sertralin i fluoksetin pod robnim markama Celexa, Zoloft i Prozac.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da je između 2015. i 2018. otprilike 27,6 milijuna ljudi starijih od 18 godina (13,2 posto) redovito uzimalo lijekove u Sjedinjenim Državama.
Najnovija studija, objavljena u žurnalu PLUS JEDAN koristio podatke ljudi koji su bili intervjuirani i medicinski pregledani u sklopu druge studije.
Ovo uključuje sve odrasle osobe u zemlji s dijagnosticiranom depresijom, a koje nisu bile institucionalizirane.
Imali su prosječnu dob od 48 godina i pretežno su bile žene (67,9 posto).
Više od polovice uzimalo je antidepresive, dok 43 posto nije uzimalo lijekove, ali je ipak imalo kliničku dijagnozu.
Istraživači su pregledali rezultate njihove kvalitete života povezane sa zdravljem (HRQoL) kada su prvi put identificirani u bazi podataka i dvije godine kasnije.
Mjeru koristi CDC kao pokazatelj kvalitete života, kako psihičke tako i fizičke, a utvrđuje se tako što pacijenti odgovaraju na anketna pitanja o svojoj dobrobiti.
Dijeli se na dva područja: mentalno i tjelesno zdravlje. Zdravi ljudi obično postižu oko 90 na ljestvici.
Rezultati mentalnog zdravlja porasli su u obje skupine tijekom dvije godine, dok su se rezultati fizičkog zdravlja smanjili.
Među onima koji su uzimali lijek, rezultati mentalnog zdravlja porasli su za 2,9 posto, s prosječnih 40,32 na 41,50. Fizičko zdravlje im je palo za 1,5 posto, s 42,5 na 41,85.
U međuvremenu, rezultati mentalnog zdravlja za one koji ne uzimaju antidepresive porasli su 2,2 posto, s 42,99 na 43,92. Njihove fizičke vrijednosti pale su s 43,86 na 43,31 (1,3 posto).
Dr. Omar Almohammed, klinički farmaceut na Saudijskom sveučilištu, rekao je da nema statističke razlike između onih koji su uzimali lijek i onih koji nisu.
To sugerira da uporaba antidepresiva ne poboljšava značajno kvalitetu života tijekom vremena, tvrde oni.
Međutim, neovisni stručnjaci kritizirali su studiju jer nije uzela u obzir razliku u razinama depresije između dviju skupina.
Dr. Gemma Lewis, psihijatrica na Sveučilištu u Londonu, rekla je: "U ovoj studiji ljudi koji su dobivali antidepresive imali su lošiju kvalitetu života i vjerojatnije je da će biti teže depresivni od onih koji nisu.
“Ovu vrstu pristranosti teško je eliminirati u prirodoslovnoj studiji poput ove koja ne uključuje eksperimentalni dizajn.
"Klinička ispitivanja s eksperimentalnim dizajnom otkrila su da antidepresivi poboljšavaju kvalitetu života povezanu s mentalnim zdravljem."
Profesor Eduard Vieta, psihijatar sa Sveučilišta u Barceloni, rekao je: "Glavno ograničenje ovog članka je da, kao što je često slučaj s ovakvim vrstama studija, zabuna dolazi od indikacija.
"Nemogućnost kontrole težine depresije između dviju različitih skupina ključna je mana i stoga malo toga možemo naučiti iz ovih podataka."