Ključ za zaustavljanje Alzheimerove bolesti možda leži u vašem crijevu, a ne u mozgu, kažu stručnjaci

Ključ za zaustavljanje demencije možda leži u crijevima, a ne u mozgu, sugerira novo istraživanje.

Desetljeća studija iz cijelog svijeta koja koštaju milijarde funti do sada nisu uspjela pronaći način za rješavanje ove bolesti koja krade pamćenje.

Ali crijeva "predstavljaju alternativnu metu na koju je lakše utjecati lijekovima ili promjenama prehrane", kažu stručnjaci.

Niz eksperimenata koji povezuju crijeva s razvojem Alzheimerove bolesti bit će predstavljen na današnjoj medicinskoj konferenciji.

Pokazat će se kako se mikrobiomi – bakterijska zajednica u crijevima – pacijenata s ovom bolešću mogu znatno razlikovati od onih bez poremećaja.

Drugo istraživanje pokazalo je da su glodavci kojima je transplantiran fekalni organ izravno od pacijenata s Alzheimerovom bolešću imali lošije rezultate na testovima pamćenja.

Treća studija otkrila je da su moždane matične stanice tretirane krvlju pacijenata s ovim stanjem manje sposobne za rast novih živčanih stanica.

Teoretski, crijevne bakterije pacijenata utječu na razinu upale u tijelu, koja zatim utječe na mozak kroz opskrbu krvlju.

Upala se smatra ključnim faktorom u razvoju Alzheimerove bolesti.

Bolest je najčešći oblik demencije,i jedan od vodećih uzroka smrti u Velikoj Britaniji.

Dobrotvorne organizacije procjenjuju da oko 900 000 ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu i 5 milijuna u SAD-u živi s ovim poremećajem, a taj broj raste svake godine što dulje živimo.

Smatra se da je Alzheimerova bolest uzrokovanaStvaranje plaka u mozgu, što na kraju dovodi do smrti moždanih stanica.

Trenutačno ne postoji lijek, ali već postoje lijekovi koji pomažu u ublažavanju simptoma pomažući živčanim stanicama u komunikaciji.

Postoji nada da bi se mogli razviti tretmani koji ciljaju na crijeva, što bi onda moglo poboljšati stanje u mozgu.

Dr. Edina Silajdžić, neuroznanstvenica s King's Collegea u Londonu koja je sudjelovala u analizi uzoraka pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti, rekla je: „Većina ljudi je iznenađena da njihove crijevne bakterije mogu utjecati na zdravlje njihovog mozga.

“Ali dokaza je sve više – i gradimo razumijevanje kako do toga dolazi.

"Naše crijevne bakterije mogu utjecati na razinu upale u našem tijelu, a znamo da je upala glavni uzrok Alzheimerove bolesti."

Ona je stajala iza Kingovog istraživanja koje je uspoređivalo mikrobiome 68 osoba s Alzheimerovom bolešću i sličnog broja ljudi bez Alzheimera.

Svim ispitanicima uzeti su uzorci krvi i stolice koji su analizirani u biološkom laboratoriju u Italiji.

Ovi testovi su pokazali da ljudi s Alzheimerovom bolešću imaju poseban mikrobiom kao i više upalnih markera.

Naknadni pokusi liječenja moždanih matičnih stanica krvlju ljudi s Alzheimerovom bolešću.

Utvrđeno je da su one manje sposobne za rast novih živčanih stanica od kontrolne grupe liječene krvlju ljudi bez bolesti.

Dr. Silajdžić je rekao: “To nas navodi na vjerovanje da upale povezane s crijevnim bakterijama mogu utjecati na mozak putem krvi.”

Studija njezina tima bit će predstavljena danas na konferenciji Alzheimer's Research UK 2022. u Brightonu.

Drugi objavljeni istraživački rad bavio se učincima mikrobioma Alzheimerove bolesti na štakore.

Uzorci stolice uzeti su od ljudi sa i bez Alzheimera i transplantirani u crijeva glodavaca.

Profesorica Yvonne Nolan, neuroznanstvenica također iz King'sa, koji je analizirao rezultate rekao je da postoje ključne razlike u tome kako su štakori radili na testovima pamćenja ovisno o uzorku koji su primili.

"Otkrili smo da su štakori s crijevnim bakterijama ljudi s Alzheimerovom bolešću imali lošije rezultate na testovima pamćenja", rekla je.

Također nisu razvili toliko novih živčanih stanica u područjima mozga povezanima s pamćenjem i imali su višu razinu upale.

Dodala je da ovo otkriće sugerira da Alzheimerovu bolest mogu uzrokovati, barem djelomično, abnormalnosti u gastrointestinalnom traktu.

Prethodne studije su pokazale da crijevne bakterije mogu biti uključene u razne funkcije mozga, od kontrole apetita do mentalnih bolesti kao što su depresija i tjeskoba.

Profesor Nolan je rekao da bi, za razliku od mozga, crijeva mogla predstavljati alternativni i jednostavniji dio tijela za potencijalno liječenje Alzheimerove bolesti.

"Iako je trenutačno teško izravno ciljati na Alzheimerove procese u mozgu, crijeva mogu predstavljati alternativnu metu na koju bi moglo biti lakše utjecati lijekovima ili promjenama prehrane", rekla je.

Nijedna serija istraživanja nije bila recenzirana prije konferencije.

Odgovarajući na nove studije, direktorica istraživanja Alzheimer's Research UK dr. Susan Kohlhaas kaže da one pružaju dobru osnovu za daljnji rad na odnosu između crijevnih bakterija i Alzheimerove bolesti.

"Sažetak ovih rezultata pokazuje razlike u sastavu crijevnih bakterija između ljudi sa i bez demencije i sugerira da bi mikrobiom mogao potaknuti promjene povezane s Alzheimerovom bolešću", rekla je.

"Buduća istraživanja moraju se temeljiti na ovim nalazima kako bismo mogli razumjeti kako se zdravlje crijeva uklapa u širu sliku genetskih čimbenika i čimbenika načina života koji utječu na rizik od demencije."

Dodala je da bi u međuvremenu ljudi trebali aktivno nastojati održati svoj mozak zdravim kako stare kako bi smanjili rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

"Trenutni dokazi upućuju na to da bismo trebali ostati fizički spremni, hraniti se uravnoteženo, održavati zdravu tjelesnu težinu, ne pušiti, piti samo unutar preporučenih granica i držati pod kontrolom krvni tlak i kolesterol", rekla je.