Alarmantna stopa bolovanja: Regija bilježi porast izostanaka s posla

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Stopa bolovanja u regiji bila je 5,1% u prvoj polovici 2024. Poslodavci bi se trebali usredotočiti na upravljanje zdravljem tvrtke.

Der Krankenstand in der Region lag im H1 2024 bei 5,1%. Arbeitgeber sollten aufs betriebliche Gesundheitsmanagement setzen.
Stopa bolovanja u regiji bila je 5,1% u prvoj polovici 2024. Poslodavci bi se trebali usredotočiti na upravljanje zdravljem tvrtke.

Alarmantna stopa bolovanja: Regija bilježi porast izostanaka s posla

Bolest zaposlenika u Njemačkoj izazvala je veliku pometnju posljednjih mjeseci. U prvom polugodištu 2024. godine zabilježena je vrijednost od 5,1 posto, što je neznatno više nego prethodne godine, ali još uvijek ispod državnog prosjeka od gotovo šest posto. Ove brojke postavljaju pitanja i pozivaju na razmišljanje, posebice poslodavce koji bi trebali brinuti o dobrobiti svojih zaposlenika.

U regiji je vidljivo da su zaposlenici u proteklih šest mjeseci bili na bolovanju dužem od devet dana. Ovo nije samo broj, već odražava stvarnost koja je od velikog interesa kako za pogođene tako i za tvrtke. Čini se da su mentalne bolesti glavni uzrok propuštenih dana, a slijede ih respiratorne bolesti. Ove činjenice su alarmantne i daju uvid u potrebu za promjenama u upravljanju zdravljem na radnom mjestu.

Odnosi između bolovanja i uspješnosti poduzeća

Prema procjeni DAK-Gesundheita, visoka razina bolesti nije samo statistički fenomen; to treba shvatiti kao poziv na uzbunu za poslodavce. Ne može se poreći izravna veza između zdravlja zaposlenika i uspješnosti poduzeća. Tvrtke koje aktivno ulažu u dobrobit svojih zaposlenika ne samo da imaju koristi od većeg zadovoljstva, već i od povećane produktivnosti.

Povećano upravljanje zdravljem tvrtke moglo bi ovdje igrati ključnu ulogu. Uvođenje preventivnih programa, promicanje sportskih i relaksacijskih aktivnosti te podizanje svijesti o mentalnom zdravlju koraci su koji mogu ne samo smanjiti rizik od bolesti, već i promicati motivaciju i predanost zaposlenika. Kada zaposlenici osjećaju da je njihov poslodavac zabrinut za njihovu dobrobit, to ima pozitivan učinak na cjelokupnu kulturu tvrtke.

Drugi aspekt koji se ne smije zanemariti je individualna odgovornost. U sve stresnijem radnom svijetu bitno je da se zaposlenici aktiviraju i zadrže zdrave radne navike. To znači redovite pauze, uravnoteženu prehranu i dovoljno tjelovježbe. Ove su mjere ključne za suzbijanje silazne spirale stresa i bolesti.

Mentalno zdravlje u fokusu

Prevladavajuće psihičke bolesti kao glavni uzrok velikog broja prijava bolovanja zahtijevaju posebnu pozornost. Suočavanje sa stresom, prekomjernim radom i ostalim psihičkim stresom još uvijek je neugodna tabu tema u mnogim tvrtkama. Intervencije usmjerene na mentalno zdravlje trebale bi biti sastavni dio svakog upravljanja zdravljem na radnom mjestu. To uključuje obuku za menadžere da se otvoreno pozabave ovim problemima i da stvore kontaktne točke za zaposlenike koje im mogu pomoći da se nose s psihološkim izazovima.

Sve ove točke ilustriraju koliko je važno da tvrtke ne djeluju samo na način usmjeren na učinak, već i da razvijaju holističke pristupe za promicanje zdravlja i dobrobiti svojih zaposlenika. U vrijeme kada svijet rada karakteriziraju promjene i nesigurnost, postaje još važnije da poslodavci ozbiljno shvate odgovornost za zdravlje svojih zaposlenika.

Inovacije u zdravstvenom menadžmentu

Konačno, također je važno pronaći inovativna rješenja koja zadovoljavaju potrebe zaposlenika. Digitalne ponude, kao što su zdravstvene aplikacije ili online podučavanje, mogle bi pomoći u modernizaciji zdravstvene skrbi i olakšati pristup zdravstvenim uslugama. Na taj način tvrtke ne samo da mogu djelovati proaktivno, već se i pozicionirati kao atraktivni poslodavci koji cijene i promoviraju dobrobit svojih zaposlenika.

Sljedeći će mjeseci pokazati kako će tvrtke odgovoriti na te izazove. Sada se može postaviti kurs za poboljšano zdravlje zaposlenika i istovremeno za ekonomski uspjeh.

Odnos između duševne bolesti i izostanaka s posla

Mentalne bolesti jedan su od vodećih uzroka izostanaka s posla. Prema studiji Saveznog instituta za sigurnost i zdravlje na radu (BAuA), mentalni poremećaji uzrokovali su oko 18 posto svih izostanaka s posla u Njemačkoj 2022. Taj broj pokazuje koliko je problem ozbiljan i pokazuje hitnu potrebu za djelovanjem. Poslodavci su dužni stvoriti radno okruženje u kojem zaposlenici znaju da se u obzir uzimaju ne samo njihove fizičke već i psihičke potrebe.

Drugi faktor koji se često zanemaruje je utjecaj radnih uvjeta na mentalno zdravlje. Stres, pretjerani rad i loša radna atmosfera česti su razlozi koji mogu dovesti do psihičkih bolesti. Mnoge tvrtke već su počele provoditi programe upravljanja stresom i mentalnog zdravlja. Takve inicijative nisu važne samo za dobrobit zaposlenika, već mogu i održivo povećati produktivnost tvrtke.

Ekonomski utjecaj zdravstvenog menadžmenta

Upravljanje zdravljem na radu (WGM) pokazalo se ključnom strategijom za smanjenje izostanaka s posla i promicanje ukupnog učinka zaposlenika. Tvrtke koje proaktivno ulažu u zdravlje svojih zaposlenika mogu dugoročno uštedjeti troškove. Prema analizi Instituta za ekonomsku učinkovitost u zdravstvu, povrat ulaganja (ROI) za WHM mjere za mnoge tvrtke je između 2:1 i 5:1. To znači da svaki euro uložen u zdravlje zaposlenika dovodi do uštede od dva do pet eura u obliku smanjenih medicinskih troškova.

Prednosti učinkovitog WHM-a nadilaze puku uštedu troškova; također doprinose većoj motivaciji i zadržavanju zaposlenika. Tvrtke kojima je zdravlje svojih zaposlenika prioritet stvaraju pozitivno radno okruženje u kojem se zaposlenici osjećaju cijenjenima. Ti su radnici također često lojalniji, što rezultira smanjenom fluktuacijom i povezanim troškovima zapošljavanja i obuke.

Aktualne statistike o zdravlju na radnom mjestu

Nedavno istraživanje tvrtke YouGov za istraživanje tržišta pokazuje da bi više od 60% njemačkih zaposlenika željelo da im poslodavac pruži veću podršku kada je u pitanju mentalno zdravlje. Ovi podaci podupiru ideju da bi se tvrtke trebale aktivno baviti zdravstvenim problemima svojih zaposlenika. Osim toga, ista studija otkriva da se zaposlenici koji sudjeluju u wellness programima osjećaju 30% bolje u svom emocionalnom i fizičkom zdravlju.

Još jedna stvar je da je gotovo 60% ispitanika reklo da fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće pozitivno utječu na njihovo zdravlje. Ovi statistički podaci naglašavaju važnost modernih radnih modela u osiguravanju zdravlja zaposlenika i mogu pružiti vrijednu perspektivu poslodavcima koji žele dalje razvijati svoj WHM.