BMI pod kritikom: Novi standardi za zdravu težinu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U članku se ispituje kritika indeksa tjelesne mase (BMI) i alternativnih metoda za procjenu prekomjerne tjelesne težine te njihova zdravstvena važnost.

Der Artikel beleuchtet die Kritik am Body-Mass-Index (BMI) und alternative Methoden zur Beurteilung von Übergewicht sowie deren gesundheitliche Relevanz.
U članku se ispituje kritika indeksa tjelesne mase (BMI) i alternativnih metoda za procjenu prekomjerne tjelesne težine te njihova zdravstvena važnost.

BMI pod kritikom: Novi standardi za zdravu težinu!

Indeks tjelesne mase (BMI) igra središnju ulogu u procjeni težine i zdravstvenog stanja gotovo dva stoljeća. Međutim, trenutno postoji sve veća zabrinutost oko njegove valjanosti, što je izazvalo široku raspravu o alternativnim metodama za procjenu sastava tijela.

Problem s BMI je što gleda samo tjelesnu težinu u odnosu na visinu, bez razlikovanja mišićnog i masnog tkiva. Stoga se posebno mišićavi ljudi, poput sportaša, mogu klasificirati kao pretili, iako imaju zdrav postotak tjelesne masti. Ovo naglašava ograničenja BMI i potrebu za razvojem novih metoda mjerenja.

Razlike u tipu tijela i etničkim grupama

Još jedan aspekt koji treba uzeti u obzir kada se raspravlja o BMI jesu različite tjelesne strukture različitih etničkih skupina. Studija iz Singapura pokazala je da odnos između postotka tjelesne masti i BMI može varirati među ljudima različitog podrijetla. Na primjer, ljudi sa Zapada, Kinezi i Malajci imali bi različite vrijednosti BMI-a s istom tjelesnom masnoćom, naglašavajući potrebu preispitivanja referentnih vrijednosti bijelog Zapada.

Osim BMI analize, druge metode kao što su omjer struka i bokova (WHR) i indeks masne mase (FMI) došle su u fokus. Istraživanje objavljeno u JAMA Network Open pokazalo je da je omjer struka i bokova jače povezan sa smrtnošću nego BMI. Ovo sugerira da bi zdravstvene strategije trebale više voditi računa o ovoj vrijednosti.

Dok BMI i dalje služi kao jednostavan i široko prihvaćen indeks, stručnjaci zagovaraju diferenciraniji pristup. Geraldine de Heer s Klinike za intenzivnu medicinu Sveučilišne bolnice Hamburg-Eppendorf tvrdi da BMI može poslužiti kao početni vodič, no za ispravno tumačenje potrebno je dublje poznavanje sastava individualnog tijela.

Rastuća stopa pretilosti u Njemačkoj - koja je, prema Saveznom uredu za statistiku, zahvatila oko polovicu svih odraslih osoba u 2019. - čini raspravu o preciznijim metodama mjerenja posebno aktualnom. Neophodno je promicati širu svijest o prehrani i tjelovježbi kako bi se uspostavili dugoročno zdraviji stilovi života.

Temeljni dio ove edukacije je informiranje pacijenata o njihovom zdravstvenom stanju. Mnogi tek nakon nekoliko godina saznaju da imaju prekomjernu tjelesnu težinu, što je alarmantno jer se pretilost povezuje s brojnim bolestima poput kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka.

Ukratko, BMI i dalje ima ulogu jednostavne mjere mjerenja težine, ali treba ga nadopuniti sofisticiranijim metodama za rješavanje mnogih varijabli ljudskog zdravlja. Pristupi o kojima se trenutno raspravlja mogli bi pružiti vrijedan temelj za buduća zdravstvena istraživanja i praksu. Dostupno je više pozadinskih informacija o ovoj temi pročitajte ovdje.