Toplinski alarm: zdravstveni rizici i mjere za naše krajeve

Toplinski alarm: zdravstveni rizici i mjere za naše krajeve

Ekstremne vrućine u Njemačkoj više nisu samo privremeni sezonski izazov, već i ozbiljan zdravstveni rizik. Prema Institutu Robert Koch, u Saveznoj Republici 2023. bilo je oko 3200 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. U tom kontekstu, savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) objavio je u srpnju 2023. „Plan zaštite zdravlja od topline” kako bi se poduzele učinkovite mjere za zaštitu stanovništva.

Potreba za djelovanjem u zdravstvenom sustavu

Provedba plana zaštite od topline nije samo odgovornost ministarstva, već zahtijeva i predanost država i općina. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da mnoge zajednice još nisu poduzele mjere. Istraživačka mreža Correctiv nedavno je pokazala da mnoge općine neadekvatno odgovaraju na izazove vrućine. Kamerun je primjer jer ima opsežan akcijski plan za toplinu od 2022.

Uloga bolnica

U klinikama i ustanovama za njegu vrućina zahtijeva posebne mjere opreza. Za ove objekte Ministarstvo zdravstva uvelo je preporuke za poboljšanje mjera zaštite od topline. Rainer Kram, voditelj odjela za kontrolu katastrofa u Sveučilišnoj bolnici u Düsseldorfu, naglašava hitnost ovih mjera: "U planiranju bolničkih alarma, ekstremna vrućina se računa kao katastrofa", objašnjava on.

Postojeće praznine i izazovi

Unatoč danim preporukama, Henriette Neumeyer iz Udruge njemačkih bolnica vidi velike razlike u provedbi. Dok je trećina bolnica već implementirala planove zaštite od topline, druga trećina je još u ranim fazama. Jasno vodstvo i financijska potpora uprave ključni su za uspjeh.

Potrebna financijska sredstva

Potreba za ulaganjem je ogromna, posebno u odnosu na strukturne promjene potrebne za poboljšanje toplinske zaštite. Neumeyer kritizira trenutni sustav u kojem bolnice moraju plaćati unaprijed bez sigurnosti da će kasnije biti nadoknađene. To utječe na oko 75 posto bolničkih zgrada koje ne zadovoljavaju suvremene standarde toplinske zaštite.

Potrebna zakonska obveza

Sve su glasniji zahtjevi za zakonskom obvezom uvođenja i poboljšanja koncepata toplinske zaštite. Jana Luntz, članica izvršnog odbora Njemačkog vijeća za medicinske sestre, tvrdi da se zaštita stanovništva ne može prepustiti samo institucijama, već mora biti regulirana na obvezujući način.

Financijska dimenzija prilagodbe klimi

Za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, vlada procjenjuje da će investicijski zahtjevi za bolnice otporne na klimatske promjene iznositi oko 7,1 milijardu eura do 2030. Ekstrapolirano na cijelu Njemačku, iznos bi mogao porasti do dvoznamenkastog raspona milijardi. Kako bismo odgovorili na te izazove, potreban nam je fond za transformaciju koji pokriva građevinska ulaganja i sve veće troškove poslovanja zbog klimatskih promjena.

Općenito, jasno je da zdravstvu u Njemačkoj hitno treba više pažnje i sredstava za zaštitu od topline. Građani i zdravstvene ustanove moraju djelovati zajedno kako bi se uspješno nosili sa stalno promjenjivim klimatskim uvjetima i osigurali dugoročno zdravlje stanovništva.