Kölnsko zdravlje u fokusu: Novi institut za prevenciju i obrazovanje!

Savezno ministarstvo zdravstva reformira zdravstveno obrazovanje u Njemačkoj: Savezni centar za zdravstveno obrazovanje (BZgA) pretvara se u novi Savezni institut za javno zdravstvo (BIÖG). Ovom odlukom učinjen je značajan korak prema modernizaciji zdravstvenih komunikacija i odgovoru na izazove današnjice.

BZgA je bio središnji igrač u zdravstvenoj komunikaciji u zemlji 57 godina i pokrenuo je nekoliko poznatih preventivnih kampanja, kao što su "Ne daj AIDS-u priliku" i "Upoznaj svoju granicu". BIÖG ima za cilj poboljšati suradnju u javnom zdravstvu (ÖGD) i ojačati prevenciju bolesti. U 2024. godini 73 milijuna eura iz saveznog proračuna i 12,9 milijuna eura iz sredstava trećih strana poteći će za potporu novom institutu.

Zdravstveni izazovi i mjere

Izazovi u zdravstvenom sustavu sve su složeniji. Teme poput pandemije korone, mentalnog zdravlja i učinaka klimatskih promjena trenutno su od središnje važnosti. Godine 2023. 28% ljudi u Kölnu umrlo je od bolesti krvožilnog sustava, 23% od raka i 8% od bolesti dišnog sustava. Psihološki poremećaji ponašanja odgovorni su za oko 7% smrti. BIÖG će blisko surađivati ​​s Institutom Robert Koch (RKI) kako bi proizveo relevantne podatke i težio poboljšanju zdravstvenog obrazovanja.

Posebna se pozornost posvećuje mentalnom zdravlju mladih, od kojih je 25% procijenjeno da imaju psihičkih problema. Na temu klimatskih promjena, BIÖG pruža informacije o rizicima konzumacije kanabisa i nudi podršku stručnjacima. Na legalizaciju kanabisa uglavnom se gleda pozitivno, ali postoji zabrinutost oko njegovih učinaka na zdravlje.

Osim toga, BIÖG provodi informiranje o prevenciji zdravlja kroz devet kampanja. Ove kampanje također uključuju "Ne dajte toplini šansu" i "Alkohol? Znate li svoju granicu". U socijalno ugroženim četvrtima kao što je Chorweiler, testovi i cijepljenja nudili su se tijekom pandemije. Agencija trenutačno ima 333 zaposlenika, a zdravlje promatra kao sveobuhvatno pitanje koje uvelike ovisi o okolišu.

Već se objedinjuje nekoliko studija i izvješća, poput članka u Medicinski vjesnik, koji izvješćuju o niskim percepcijama rizika u pogledu zdravstvenih posljedica klimatskih promjena. Ova percepcija mogla bi negativno utjecati na spremnost za djelovanje u borbi protiv klimatske krize. Prema studiji RKI-ja, oko dvije trećine ispitanih ocjenjuje rizik od mentalnih bolesti zbog klimatske krize niskim.

Međutim, komuniciranje zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim promjenama moglo bi povećati spremnost za poduzimanje mjera. Za učinkovitu komunikaciju ključno je koristiti se različitim izvorima informacija te koristiti pouzdanost zdravstvenih vlasti, koja je u Njemačkoj vrlo visoka.