Iz pekare ili supermarketa: gdje je bolji kruh?

Iz pekare ili supermarketa: gdje je bolji kruh?

U Njemačkoj je kruh više od same hrane; važan je dio ljudske kulture i svakodnevnog života. Prema Središnjem udruženju njemačkih pekara, potrošači u ovoj zemlji kupili su preko 1,6 milijuna tona kruha u 2023. No, dok se pekarska trgovina oslanja na tradiciju i kvalitetnu izradu, supermarketi i diskonti prodaju proizvode masovne proizvodnje koji predstavljaju nevidljiv rizik za mnoge potrošače.

Veliki lanci supermarketa kao što su Aldi, Lidl i Rewe etablirali su se kao popularna mjesta za kupnju kruha i pekarskih proizvoda. Na samoposlužnim šalterima kupci mogu pristupiti artiklima bez dugog čekanja u redu, što povećava atraktivnost ovog oblika kupovine. Prema istraživanju, gotovo 20% potrošača radije kupuje pecivo u supermarketima nego u tradicionalnim pekarnicama. Razlozi su očiti: niske cijene i brza dostupnost neusporedive su prednosti za užurbanu suvremenu svakodnevicu.

Istina iza kruha u supermarketu

Ali iza ove pogodnosti krije se neugodna stvarnost: kruh na policama supermarketa često nije onakav kakvim se čini. Umjesto pomne, tradicionalne pripreme, peciva su često rezultat strojne proizvodnje. Ova takozvana "tijesta" se zamrzavaju i zatim jednostavno peku na tržnicama. Ključna razlika u odnosu na artisan kruh, koji se često radi od svježe pripremljenog tijesta s dužim vremenom fermentacije, što kruhu daje tipičan okus i teksturu.

Još jedna zabrinjavajuća značajka su umjetni dodaci koji se koriste za produljenje roka trajanja. Kako bi kruh tjednima ostao svjež, supermarketi koriste enzimske aditive. Ti enzimi, koji ne moraju uvijek biti navedeni na popisu sastojaka, mogu sadržavati do 250 različitih tvari u pekarskim proizvodima. To dovodi do toga da proizvod nije samo privlačan kupcu, već i izaziva zabrinutost za zdravlje.

Zdravstveni rizici od enzima i aditiva

Dok većina potrošača uživa u blagodatima svježe pečenog kruha u supermarketu, određeni aditivi mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Osobito osobe s osjetljivim probavnim sustavom ili sindromom iritabilnog crijeva mogu patiti od bolova u želucu ili probavnih smetnji. Takozvani FODMAP (fermentabilni oligo-, di- i monosaharidi i polioli) – posebne vrste šećera – često su uzrok ovih tegoba. Ovi teško probavljivi ugljikohidrati mogu izazvati značajnu nelagodu kod nekih ljudi.

Rizici povezani s konzumacijom standardnog kruha iz supermarketa također postavljaju pitanje što to znači za budućnost tradicionalnih pekarnica u Njemačkoj. Broj obrta već godinama pada. Od 2009. do 2019. broj pekarnica pao je s oko 15.000 na oko 10.500, što ukazuje na jaku konkurenciju s jeftinim diskontnim proizvodima.

Primjer izazova s ​​kojima se mnoge pekare suočavaju je slučaj “Lila Bäcker” koja je morala podnijeti zahtjev za bankrot u listopadu 2023. Ovo zatvaranje izazvalo je medijsku pozornost, iako se izjava tvrtke odnosila na povećane cijene energije i sirovina koje su bile odlučujuće za zatvaranje. Ispada da je konkurencija iz diskontnog sektora samo dio problema, ali svakako doprinosi pritisku na tradicionalnu pekarsku kulturu.

Ukratko, svjesna kupnja kruha nije samo pitanje okusa, već i zdravlja. Potrošači koji cijene visokokvalitetne pekarske proizvode trebali bi biti svjesni razlika između kruha u supermarketu i pekarni te uzeti u obzir potencijalne zdravstvene rizike pri odabiru hrane.