Konzumiranje ultraprerađene hrane može ponovno pokrenuti krug gladi i nagrađivanja vašeg mozga

Konzumiranje ultraprerađene hrane može ponovno pokrenuti krug gladi i nagrađivanja vašeg mozga

Nova studija snimanja mozga pokazuje kako ultra-prerađena hrana preoblikuje krugove apetita, izazivajući zabrinutost oko ovih svakodnevnih proizvoda koji bi mogli promijeniti naše prehrambene navike iznutra prema van.

Tim istraživača sa Sveučilišta McGill i Sveučilišta u Helsinkiju analizirao je podatke britanske Biobanke i otkrio da je visok unos ultraprerađene hrane povezan s nepovoljnim metaboličkim profilima i profilima pretilosti te promjenama u mikrostrukturi moždanih regija dijelova mozga povezanih s hranjenjem.

Rezultati istraživanja bit će objavljeni u časopisuNPJ - Metaboličko zdravlje i bolest.

pozadina

Mlađi odrasli i urbani stanovnici imali su najveći unos ultraprerađene hrane - demografski obrazac koji se zadržao čak i nakon prilagodbe prema prihodima, obrazovanju i tjelesnoj aktivnosti.

Ultra-prerađena hrana energetski su bogati proizvodi koji mogu osigurati do 56% ukupnog unosa kalorija. Njihova potrošnja brzo raste diljem svijeta, uglavnom zbog njihove praktičnosti, pristupačnosti i okusa.

Visoki unos ultraprerađene hrane potencijalno može povećati rizik od raznih nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne, metaboličke i cerebrovaskularne bolesti. Ova se hrana također povezuje s većim rizikom od kognitivnog oštećenja (demencije).

Nedavni klinički dokazi uspostavljaju uzročnu vezu između dostupnosti ultraprerađene hrane, prejedanja i potencijalne pretilosti. U tom kontekstu, studije na životinjama pokazuju da utjecaj ultraprerađene hrane na regije mozga povezane s prehranom može dovesti do daljnje prekomjerne konzumacije te hrane.

U trenutnoj studiji istraživači su željeli ispitati mijenja li unos ultra-prerađene hrane strukturni integritet mozga i ostvaruju li te namirnice svoje učinke kroz metaboličke promjene povezane s pretilošću ili kroz mehanizme neovisne o pretilosti.

Dizajn studije

Istraživači su analizirali podatke 33.654 sudionika u UK Biobank, velikoj bazi podataka i istraživačkom resursu koji sadrži podatke o genetici, načinu života i zdravlju te biološke uzorke više od 500.000 ljudi.

Rezultati studije

Emulgatori i umjetni zaslađivači u ovoj hrani mogu izravno iritirati crijevnu sluznicu i, prema hipotezi autora, dospjeti u mozak putem osovine crijevo-mozak.

Analiza metaboličkih parametara otkrila je da unos ultraprerađene hrane značajno smanjuje razine lipoproteina visoke gustoće (HDL) u krvi i razine C-reaktivnog proteina (CRP; marker upale), triglicerida i glikiranog hemoglobina (mjera kontrole glikemije).

Što se tiče pokazatelja srca i pretilosti, analiza je otkrila da unos ultraprerađene hrane značajno smanjuje krvni tlak i indeks tjelesne mase (BMI), omjer struka i bokova i visceralno masno tkivo.

Analiza profila hranjivih tvari otkrila je da su ovi prehrambeni proizvodi povezani s povećanom potrošnjom ukupnih šećera, natrija i zasićenih masti.

Ova zapažanja zajednički naglašavaju povezanost unosa ultraprerađene hrane s nizom kardiometaboličkih, antropometrijskih i prehrambenih mjera.

Utjecaj unosa ultraprerađene hrane na strukturu mozga

Analiza magnetske rezonancije (MRI) sudionika otkrila je da je unos ultraprerađene hrane povezan s promijenjenom mikrostrukturom tkiva u nekoliko regija mozga (nucleus accumbens, hipotalamus, pallidum, putamen i amigdala) uključenih u kontrolu ponašanja pri hranjenju.

Konkretno, studija je pronašla dokaze povećane celularnosti - protumačene kao glioza - u hipotalamusu, a difuzijska MRI metrika ukazuje na smanjenu celularnost i povećani izvanstanični prostor u nucleus accumbens, putamenu i pallidumu.

Značajno je da je studija otkrila da je unos UPF-a povezan s povećanim razinama CRP-a, smanjenim razinama HDL-a i povećanim BMI-om, što doprinosi uočenim promjenama u subkortikalnim moždanim strukturama povezanim s hranjenjem ili se događa neovisno o tim čimbenicima.

Istražite značaj

Čak i male dnevne izmjene: svakih 10% povećanja unosa ultra-prerađene hrane u korelaciji s mjerljivim promjenama mozga, što je jednako dvama dodatnim pilećim nuggetsima dnevno.

Studija povezuje visok unos ultra-prerađene hrane s promijenjenim metaboličkim markerima, povećanom pretilošću i promjenama u regijama mozga uključenim u ponašanje pri hranjenju kroz puteve pretilosti i neovisne mehanizme. Na primjer, promjene hipotalamusa bile su posredovane BMI-jem, dok su se promjene u nucleus accumbens i pallidum dogodile neovisno o adipoznosti i bile su djelomično povezane s upalom i dislipidemijom.

Studija također sugerira da bi uočene promjene u moždanim strukturama mogle biti potaknute dislipidemijom, upalom ili pretilošću uzrokovanom ovim prehrambenim proizvodima. Međutim, papirnate bilješke bile su male i velike.

Studija također prepoznaje da prehrambeni aditivi u ultra-prerađenoj hrani mogu promijeniti sastav crijevne mikrobiote, pridonoseći gašenju imunološkog sustava i sustavnoj upali.

Zapažanja studije o strukturnim promjenama u mozgu sugeriraju smanjenje broja staničnih tijela i povećanje volumena izvanstaničnog prostora, što su karakteristične značajke neurodegenerativnog procesa koji može dovesti do neuroupale.

Istraživači su spomenuli da neuroinflamacija vjerojatno igra ulogu u promjenama u prehrambenom ponašanju izazvanim ultraprerađenom hranom. Također spominju mogućnost dvosmjernog odnosa u kojem unos ultra-prerađene hrane povećava želju za jedenjem više takve hrane utječući na moždani centar za nagrađivanje (nucleus accumbens) kroz upalu neovisnu o BMI.

Istraživači su također istaknuli uključenost paliduma, druge regije mozga povezane s obradom nagrada i motivacijom, u ovom dvosmjernom odnosu, za koji vjeruju da može voditi odluke o hrani.

Uvjerljivi nalazi studije uključuju strukturne promjene u amigdali i talamusu povezane s unosom ultraprerađene hrane. Amigdala igra središnju ulogu u reguliranju ponašanja pri hranjenju povezanog s nagradama, a talamus je povezan s emocionalnim i motiviranim ponašanjem kao što su strah i nagrada.

Većina studija koje ispituju zdravstvene učinke ultraprerađene hrane naglašavaju doprinos prehrambenih čimbenika kao što su nizak udio vlakana i visok udio zasićenih masti, šećera i natrija.

Trenutna studija uključila je specifične hranjive tvari (ukupne šećere, zasićene masti i natrij) u primarnu analizu kao zbunjujuće čimbenike koji se obično povezuju s prevalencijom bolesti i mogu utjecati na prehrambeno ponašanje. Primarnom analizom također je kontroliran veliki broj drugih zbunjujućih čimbenika koji bi mogli utjecati na prehrambeno ponašanje.

Stoga se rezultati studije tumače kao neovisni o sadržaju hranjivih tvari, socioekonomskom statusu, tjelesnoj aktivnosti te pušenju i konzumaciji alkohola. Međutim, uzročna veza između unosa ultraprerađene hrane i strukturnih promjena mozga ne može se utvrditi zbog dizajna promatračke studije.

Izvori: