Borite se s težinom? Jedite više mahunarki, narežite crveno meso i preskočite gazirana pića

Borite se s težinom? Jedite više mahunarki, narežite crveno meso i preskočite gazirana pića

Želite li pobijediti pretilost? Globalni pregled predstavlja najjače dokaze o tome što jesti – a što izbjegavati – kako biste kontrolirali težinu i poboljšali zdravlje.

U studiji nedavno objavljenoj u časopisuHranjive tvariIstraživači u Italiji i Norveškoj saželi su dokaze koji povezuju određene skupine hrane s rizikom od prekomjerne težine i pretilosti.

pozadina

Jeste li znali da je preko 2,8 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine povezano s pretilošću? Kako se stopa pretilosti povećava, ključno je razumjeti kako naš svakodnevni izbor hrane utječe na kontrolu tjelesne težine i cjelokupno zdravlje.

Skupine namirnica poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, mesa i slatkih napitaka igraju ključnu ulogu u energetskoj ravnoteži, podržavajući kontrolu tjelesne težine ili doprinoseći debljanju. Međutim, jasne prehrambene preporuke mogu biti zbunjujuće zbog proturječnih rezultata istraživanja.

Razumijevanje stvarnog utjecaja različitih skupina hrane na pretilost moglo bi voditi zdravijim životnim stilovima i učinkovitijim javnozdravstvenim politikama. Stoga je potrebno daljnje sveobuhvatno istraživanje kako bi se pružile jasnije smjernice.

O studiju

"Korist od cjelovitih žitarica" ​​ostala je stabilna - svakih 30 g/dan smanjilo je rizik od pretilosti za 7%, bez pada čak i kod 90 g/dan, za razliku od značajnih povrata orašastih plodova.

Istraživači su proveli pregled krovne i sustavno saželi nalaze iz prethodnih sustavnih pregleda i meta-analiza. Četiri glavne baze podataka, Medline, Embase, Web of Science i Epistemonikos, temeljito su pretražene u potrazi za relevantnim studijama objavljenim do lipnja 2024.

Kriteriji odabira uključivali su sustavne preglede i meta-analize longitudinalnih studija, kao što su: B. Kohortne studije i randomizirana kontrolirana ispitivanja koja ispituju povezanost između konzumacije specifičnih grupa hrane i učestalosti prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u odraslih u dobi od 18 godina ili starijih.

Studije su bile isključene ako su uključivale djecu, životinje, dizajn presjeka, nesustavne preglede ili su bile ograničene na podatke iz jedne zemlje bez šire primjenjivosti. 13 prihvatljivih studija odabrano je iz početnog skupa od 2.925 članaka, koji su pokrivali prosječno 166.100 sudionika i 36.760 slučajeva po grupi hrane, iako su ti brojevi varirali od grupe hrane.

Metodološku kvalitetu svake uključene studije neovisno je procijenilo više istraživača pomoću standardiziranog alata "Alat za mjerenje za procjenu sustavnih pregleda" (AMSTAR-2). Izdvajanje podataka uključivalo je bilježenje broja studija, sudionika, slučajeva, ishoda, pojedinosti o izloženosti, heterogenosti i ključnih nalaza koji jasno razlikuju visoke i niske usporedbe i odnose doza-odgovor.

Rezultati su zatim sintetizirani u vizualne sažetke, uključujući šumske plohe i krivulje doza-odgovor, naglašavajući značaj i smjer povezanosti. Sva neslaganja u vezi s procjenama ili izdvajanjem podataka riješena su timskim konsenzusom kako bi se osigurala pouzdanost i točnost prijavljenih rezultata.

Rezultati studije

Pregled nije pronašao čvrste dokaze koji povezuju unos mliječnih proizvoda s pretilošću, a rezultati su uvelike varirali ovisno o vrsti ispitanih mliječnih proizvoda.

Pregled je sintetizirao podatke iz sustavnih pregleda koji su uključivali prosječno 166.100 sudionika po skupini namirnica. Visoka konzumacija cjelovitih žitarica, voća, orašastih plodova i mahunarki dosljedno pokazuje zaštitne učinke protiv pretilosti i prekomjerne težine, vjerojatno zbog visokog sadržaja vlakana, što povećava osjećaj sitosti i smanjuje unos kalorija.

Konkretno, visok unos cjelovitih žitarica rezultirao je značajno smanjenim rizikom od pretilosti, s jasnim odnosima doze i odgovora koji pokazuju kontinuirano smanjenje rizika s povećanom konzumacijom. Slično tome, orašasti plodovi su pokazali korisne učinke pri umjerenoj konzumaciji (~10 grama/dan), iako se čini da se ovaj zaštitni učinak povećava pri većim unosima.

Nasuprot tome, velika konzumacija crvenog mesa i slatkih pića značajno je povećala rizik od pretilosti i pojačala javnozdravstvenu poruku o ograničavanju te hrane. Povezanost crvenog mesa s pretilošću može biti zbog visokog sadržaja kalorija i zasićenih masti, što potencijalno potiče skladištenje masti i debljanje. Slatka pića dosljedno su povezana s višim stopama pretilosti, pojačavajući robusnost ove povezanosti s niskom heterogenošću u studijama.

Zanimljivo, povrće može pokazivati ​​nijansirani odnos doze i odgovora u obliku slova U, iako taj trend nije bio statistički značajan. Čini se da je umjereni unos povrća (~250-400 grama/dan) koristan, ali vrlo visoki unosi ne donose jasnu veću korist.

Mliječni proizvodi nisu pokazali značajnu povezanost s rizikom od pretilosti, a rezultati u različitim vrstama mliječnih proizvoda bili su nedosljedni, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjem.

Dok su slatki napici i cjelovite žitarice pokazivali dosljedne obrasce u studijama, hrana poput orašastih plodova i povrća imala je različite rezultate ovisno o tome koliko su ljudi jeli i kako su istraživanja provedena.

Rafinirane žitarice pokazale su neznačajan trend prema povećanom riziku od pretilosti, osobito pri višim razinama konzumacije. To je vjerojatno zbog njihove brze probave i visokog glikemijskog indeksa, koji uzrokuje skokove u razini šećera u krvi i inzulina te može potaknuti skladištenje masti.

Iako je prerađeno meso pokazalo trend prema povećanom riziku od pretilosti, rezultati nisu bili statistički značajni, temeljeni na dokazima niske kvalitete i uvelike su varirali među studijama.

Nijedna dostupna studija nije pružila dokaze o povezanosti s rizikom od pretilosti s ribom, jajima, bijelim mesom i dodanim šećerom, naglašavajući značajne nedostatke u istraživanju prehrane.

Sveukupno, istraživanje je pokazalo značajnu heterogenost među studijama, posebno za orašaste plodove i prerađeno meso, ukazujući na varijabilne rezultate na koje utječu razlike u dizajnu studije, demografiji sudionika i metodama procjene prehrane. Međutim, asocijacije za slatka pića i cjelovite žitarice bile su dosljednije s manjom heterogenošću.

Ovi rezultati podupiru prehrambene smjernice koje naglašavaju povećani unos hrane biljnog podrijetla, ograničeni unos slatkih pića i unos crvenog mesa u borbi protiv pretilosti.

Zaključci

Ukratko, ovaj pregled naglašava jasne obrasce prehrane koji utječu na rizik od pretilosti. Čini se da je prehrana bogata cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama i voćem korisna u smanjenju pretilosti i usklađena je s trenutačnim javnozdravstvenim preporukama. Suprotno tome, česta konzumacija crvenog mesa i slatkih pića značajno povećava rizik od pretilosti.

Unatoč dosljednim rezultatima za ključne skupine hrane, velika varijabilnost između studija naglašava složenost odnosa prehrane i dodataka koji zahtijevaju pažljivo tumačenje. Buduća bi istraživanja trebala ispitati razumljive skupine namirnica kao što su riba, jaja, bijelo meso i dodani šećeri te istražiti prehrambene nijanse i pružiti jasnije, djelotvorne smjernice.

U konačnici, uravnotežena prehrana koja naglašava cjelovitu hranu i umjerenost u rizičnim člancima mogla bi značajno smanjiti zdravstvene rizike povezane s pretilošću i poboljšati ishode javnog zdravlja.

Izvori: