Redoslijed rođenja: U opasnosti su prvorođeni i jedinaci!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Nova studija ispituje utjecaj redoslijeda rođenja na anksioznost i depresiju kod djece.

Eine neue Studie untersucht den Einfluss der Geburtsreihenfolge auf Angstzustände und Depressionen bei Kindern.
Nova studija ispituje utjecaj redoslijeda rođenja na anksioznost i depresiju kod djece.

Redoslijed rođenja: U opasnosti su prvorođeni i jedinaci!

Nova studija Epic Researcha ispituje utjecaj redoslijeda rođenja na mentalno zdravlje djece. U sklopu analize procijenjena je medicinska dokumentacija više od 180.000 djece rođene od 2009. do 2016. godine. Posebno su upečatljivi rezultati koji se tiču ​​mentaliteta prvorođenih i jedinaca.

Istraživanja pokazuju da prvorođenčad s braćom i sestrama imaju 48% veću vjerojatnost da će imati anksioznost do osme godine nego djeca sa starijom braćom i sestrama. Samo djeca imaju 42% veću vjerojatnost da će doživjeti anksioznost. Razlike su značajne i kada je u pitanju depresija: samo djeca imaju 38% veći rizik, dok prvorođenčad obolijevaju 35% češće nego njihova braća i sestre.

Čimbenici rizika i moguća objašnjenja

Studija je uzela u obzir vanjske čimbenike kao što su demografija, mentalno zdravlje roditelja i rođenje u ranom djetinjstvu. Međutim, nisu utvrđeni konkretni razlozi za veće stope mentalnih bolesti među prvorođenom i jedinom djecom. Caleb Cox, voditelj istraživanja i znanosti o podacima u Epic Researchu, naglašava važnost razumijevanja ovih čimbenika rizika za bolju podršku djeci.

Moguća objašnjenja identificiranog psihološkog stresa uključuju nesigurnost roditelja i različite metode roditeljstva. Mlađa braća i sestre mogu imati koristi od iskustava svojih roditelja. Odgovornosti koje se često daju starijoj braći i sestrama mogu imati i pozitivne i negativne učinke. Previše odgovornosti može biti stresno za stariju djecu, pogotovo ako imaju dodatne obveze. Molly Fox, biološka antropologinja, dodaje da briga o mlađoj braći i sestrama može imati evolucijskog smisla, ali se u modernom društvu doživljava kao teret.