Zdravstveni sustav na granici: Tko će spasiti zdravstvo u Njemačkoj?

U aktualnoj analizi financiranja njemačkog zdravstvenog sustava, zdravstveni ekonomist prof. dr. Thomas Kolb ispituje izazove i potrebne reforme obveznog zdravstvenog osiguranja (GKV). Prema Kolbu, zakonska potrošnja zdravstvenog osiguranja za 2024. iznosit će oko 327 milijardi eura, pri čemu će trećina te potrošnje otići na bolničku skrb. Druga trećina odlazi na izvanbolničke medicinske usluge i lijekove na recept. Ukupni zdravstveni izdaci, uključujući privatno zdravstveno osiguranje (PKV) i osobne doprinose, iznose oko 500 milijardi eura godišnje, što odgovara 13% bruto domaćeg proizvoda. Kolb je također govorio o potrebi vođenja računa o doprinosima za socijalno osiguranje kako ne bi opteretili buduće troškove plaća.

Kolb je u svojim primjedbama, među ostalim, preporučio integraciju privatnog zdravstvenog osiguranja u zakonsko zdravstveno osiguranje te uključivanje ostalih vrsta prihoda u osnovicu za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje. Treba razmisliti i o djelomičnoj promjeni besplatnog suosiguranja članova obitelji. Predloženi sustav liječnika primarne zdravstvene zaštite mogao bi pridonijeti boljem upravljanju pacijentima i većoj transparentnosti sustava. Veće participacije smatrale su se načinom stvaranja transparentnosti, no uvođenje bolesničke potvrde nije uspjelo zbog nezainteresiranosti osiguranika. Kolb je također bio kritičan prema pretjeranim zahtjevima za birokratskom dokumentacijom.

Financiranje i potrošnja zdravstvenog sustava

Struktura financiranja GKV-a pokazuje da je u 2022. godini oko 53% rashoda za zdravstvo otišlo na obvezno zdravstveno osiguranje. Nositelji socijalnog osiguranja pokrivali su više od dvije trećine troškova, dok je privatno zdravstveno osiguranje činilo samo 7,7 posto. Sam GKV zabilježio je izdatke od gotovo 289 milijardi eura u 2022. godini, a najveći izdaci za usluge bili su u područjima bolničkog liječenja (32,1%), opskrbe lijekovima (17,8%) i izvanbolničkog liječenja (16,8%). GKV se financira jednakim doprinosima osiguranika i poslodavaca, uz opću stopu doprinosa od 14,6% na bruto dohodak od zaposlenja i prosječni dodatni doprinos od 1,7% u 2024. godini.

Osim toga, od 2004. postoji savezna subvencija za zakonsko zdravstveno osiguranje, koja je 2017. postavljena na 14,5 milijardi eura godišnje. Dodatna plaćanja za usluge GKV-a iznose 10% troškova, u rasponu od najmanje 5 eura do najviše 10 eura po usluzi. U 2022. doplate je oslobođeno 276.000 osiguranika, među kojima 4,38 milijuna kroničnih bolesnika. Dok se privatno zdravstveno osiguranje (PKV) temelji na individualnim čimbenicima rizika, njegove premije rastu s dobi, bez obzira na razinu prihoda. Političke kontroverze oko GKV i PKV ponajprije se vrte oko subjektivnih pravosudnih deficita, a raspravlja se i o prijedlozima osiguranja građana za ispravljanje te nepravde.