Svladavanje kriza: Ovako naš mentalni imunološki sustav jača našu psihu!

Psihički stres je u današnjem društvu sve veći, što dovodi do sve većeg broja bolovanja. O tome govori Volker Busch, profesor neurologije. Pojašnjava da se svakodnevna bujica informacija, koja uključuje i pozitivne i negativne vijesti, mora aktivno obrađivati.

Busch naglašava da, iako su ljudi temeljno otporni, mogu postati preopterećeni kada se skupi previše negativnih utjecaja. Ti stresovi uključuju osobne aspekte kao što su svađe u vezi ili stres na poslu kao i svjetovne utjecaje kao što su inflacija ili rat u Europi. Prema Buschu, kombinacija ovih čimbenika trenutno je velika i predstavlja značajan pritisak na psihu ljudi.

Mehanizam mentalne zaštite

U kontekstu psihološke dobrobiti, Busch govori o "mentalnom imunološkom sustavu" koji djeluje kao zaštitni mehanizam protiv psihološkog stresa. Navodi primjere: Negativan komentar o tramvaju primijeti se samo nakratko i brzo se procesuira, dok smrt poznanika izaziva tugu, ali ona se s vremenom smanjuje. Ovaj mentalni imunološki sustav pomaže ljudima da prevladaju psihički stres i u konačnici može dovesti do osobnog rasta.

Mentalni imunološki sustav djeluje slično fizičkom imunološkom sustavu jačanjem psihološke otpornosti. Prema Buschu, izazovi i krize mogu dovesti do toga da ljudi postanu smireniji i jači.

Učinke psihološkog stresa ne treba podcjenjivati. Prema rezultatima opsežnih istraživanja, psihički stres može utjecati na mentalno, emocionalno i tjelesno blagostanje. Vanjski čimbenici rizika koji opterećuju psihu slabe mentalni imunološki sustav i povećavaju osjetljivost na stres i mentalne bolesti, kako je objašnjeno na web stranici Resilience Academy.

Čimbenici rizika za mentalno zdravlje

Na radnom mjestu česti faktori stresa kao što su buka, vremenski pritisak i stalna dostupnost dovode do stresa, umora, nedostatka koncentracije i razdražljivosti. Dugotrajni pretjerani stres može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme jer stres, koji u početku služi kao zaštitni mehanizam organizma, može imati i aktivirajući (eustres) i negativan (distres) učinak. Neodgovarajuće radno opterećenje događa se kada zahtjevi posla ne odgovaraju raspoloživim resursima.

Kako bi se psihički stres na radnom mjestu sveo na minimum, odgovornost moraju preuzeti i poslodavci i pojedinci. Ovdje su ključne mjere kao što su procjene rizika od strane poslodavaca i jačanje otpornosti na individualnoj razini. Otpornost, definirana kao unutarnja snaga za suočavanje sa stresom, sve se više smatra važnim elementom. Sebastian Mauritz, stručnjak za otpornost, naglašava važnost ove teme u svom radu.