Dugotrajne bolesti M-V: Razotkrivena psiha kao glavni uzrok!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dugotrajne bolesti u MV: 42% dana bolovanja zbog psihičkih i mišićnih tegoba. Prevencija u radnom okruženju je ključna.

Langzeiterkrankungen in MV: 42% der Krankentage durch psychische und muskuläre Beschwerden. Prävention im Arbeitsumfeld entscheidend.
Dugotrajne bolesti u MV: 42% dana bolovanja zbog psihičkih i mišićnih tegoba. Prevencija u radnom okruženju je ključna.

Dugotrajne bolesti M-V: Razotkrivena psiha kao glavni uzrok!

Dugotrajne bolesti sve su veći problem u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju. Prema izvješću od strane zvjezdica Više od 42% svih dana bolovanja u regiji je zbog bolesti koje traju duže od šest tjedana. Pogođeno je oko 4% zaposlenika u regiji, a psihičke bolesti poput depresije i anksioznih poremećaja te poremećaji mišićno-koštanog sustava najčešći su uzroci duljeg izbivanja s posla. Ova dva uzroka odgovorna su za oko 40% svih dugotrajnih bolesti.

AOK objašnjava da se mnoge od tih dugotrajnih bolesti mogu spriječiti. Poslodavci bi mogli pridonijeti prevenciji učinkovitim upravljanjem zdravljem u tvrtki. Zdravo radno okruženje smatra se najvažnijim sredstvom za smanjenje odsutnosti zbog bolesti. U 2022. godini svaki je zaposlenik u Mecklenburg-Predpomorjanskom bio odsutan u prosjeku 28 dana zbog bolesti, što ukazuje na povećanu razinu u odnosu na razdoblje prije pandemije korone. Primjećen je porast broja oboljelih, posebice kod bolesti dišnog sustava i psihičkih bolesti. U AOK-u dio povećanja pripisuju uvođenju elektroničke potvrde o nesposobnosti za rad, koja omogućuje bolje evidentiranje bolovanja.

Povezanost psihičkih i tjelesnih bolesti

Zdravstveni izazovi uočeni u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju također imaju dublji psihološki kontekst. Istraga od strane Sifa Sibe pokazuje da psihološki stres može uzrokovati fizičku bol, osobito u mišićno-koštanom sustavu. Stres, vremenski pritisak i nedostatak uvažavanja na radnom mjestu pokazali su se glavnim čimbenicima koji dovode do fizičke napetosti i stoga mogu povećati psihički stres. Oko 90% bolova u leđima je nespecifično, što znači da često nema jasnih fizičkih uzroka kao što je hernija diska.

Rezultati ovih studija naglašavaju potrebu da poslodavci poduzmu preventivne mjere. To uključuje edukacijski rad o povezanosti stresa i fizičke boli kao i mogućnosti vježbanja i opuštanja u tvrtki. Redovita tjelovježba i trening također su važni za ravnotežu mišićno-koštanog sustava. Poduzimanjem odgovarajućih mjera poslodavci bi mogli ne samo promicati zdravlje svojih zaposlenika, već i održivo smanjiti odsutnost zbog bolovanja.