Učitelji u Donjoj Saskoj: Nasilje u školama potiče profesionalno ugnjetavanje

Učitelji u Donjoj Saskoj: Nasilje u školama potiče profesionalno ugnjetavanje

Aktualni izazovi u njemačkim školama postaju sve hitniji, posebno kada je u pitanju sigurnost nastavnika. Udruga filologa Donje Saske provela je anketu među 950 učitelja, koja je pokazala alarmantne rezultate o iskustvima nasilja u srednjim i srednjim školama. Ove okolnosti bacaju kritičko svjetlo na školsko okruženje i zaštitne mjere koje nedostaju učiteljima.

Istraživanje, koje je provedeno u lipnju i srpnju 2024., pokazalo je da je gotovo 70 posto anketiranih učitelja doživjelo verbalno nasilje. Osim toga, svaki peti učitelj prijavljuje fizičko nasilje, dok je 60 posto iskusilo metode digitalnog napada. Ove šokantne statistike pokazuju da postoji značajan problem s nasiljem u školi koji se ne može zanemariti.

Utjecaj na nastavnike

Posebno je zabrinjavajuće mentalno zdravlje učitelja. Prema istraživanju, 86 posto ispitanika kaže da incidenti nasilja imaju snažan do vrlo jak utjecaj na njihovu psihičku dobrobit. Činjenica je da se 71 posto njih osjeća nezaštićeno u svom radnom okruženju, a 87 posto smatra da Ministarstvo kulture ne reagira adekvatno na situacije nasilja. Ovaj broj ukazuje na osjećaj bespomoćnosti koji osjećaju mnogi učitelji.

Izjave Christopha Rabbowa, predsjednika Filološkog društva Donje Saske, ilustriraju eksplozivnu prirodu problema. Rabbow naglašava da zabrinutosti nastavnika nisu dovoljno uzete u obzir u sadašnjim zakonskim sustavima. Dok su učenici zaštićeni dekretima, učiteljima je uskraćena zaštita od nasilja i napada. To nije samo opasan propust, već bi mogao imati i ozbiljne posljedice na privlačnost učiteljske profesije.

Poziv na akciju

Istraživanje pokazuje da se trećina ispitanih učitelja izjasnila da se više ne bi odlučila za to zanimanje. Sve veći broj nasilnih zločina i s njim povezan osjećaj nesigurnosti sugeriraju da su temeljne promjene neophodne. Društvo filologa se stoga zalaže za sveobuhvatni koncept koji ne uključuje samo učenike, već i nastavnike kao one koji trebaju zaštitu.

Činjenica da je oko 2700 nasilnih zločina prijavljeno Uredu kriminalističke policije Donje Saske prošle godine, uključujući gotovo 150 nastavnika kao žrtve, pokazuje da je vrijeme da se poduzmu ozbiljni koraci prema sigurnijem školskom okruženju. Rabbow poziva na jasne propise kojima bi se definirale posljedice nasilja u školama i tako uspostavila učinkovita strategija protiv nasilja u obrazovnim ustanovama.

Tekući problemi, poput onih očitih u IGS Stöcken, gdje se uvijek iznova mora zvati policija, ilustriraju hitnu potrebu za promjenom. Nije samo odgovornost nastavnika stvoriti sigurno okruženje za učenje, već i odgovornost političara da provedu jasne mjere i zabrane protiv akata nasilja.

U konačnici, na politici škole je da vrati učiteljima osjećaj sigurnosti. Postati učitelj nije samo profesionalni izbor, već posao koji zahtijeva povjerenje i zaštitu. Nepoduzimanje potrebnih koraka moglo bi, dugoročno gledano, rezultirati manjim brojem ljudi voljnih ući u profesiju ili čak ostati u industriji. <%span%>Ova događanja treba hitno pratiti kako bi se osiguralo sigurno radno mjesto za nastavnike.%span%>

Pozadinske informacije o nasilju u školama

Nasilje u školama složen je problem koji pogađa ne samo nastavnike, već i učenike i cjelokupno školsko okruženje. Porast nasilja često se može smjestiti u širi društveni kontekst. Studije pokazuju da društveni čimbenici kao što su obiteljske prilike, nepovoljni društveni položaj i nedostatak mogućnosti integracije mogu odlučujuće pridonijeti spremnosti za korištenje nasilja. Federalno ministarstvo obrazovanja i istraživanja objavilo je brojne studije koje ispituju ove veze i pokazuju da je za poboljšanje stanja u školama nužan strukturiran i preventivan pristup (vidi BMBF ).

Osim toga, digitalizacija igra sve važniju ulogu. Proliferacija pametnih telefona i društvenih medija može dovesti i do porasta zlostavljanja i fizičkih svađa. Prema studiji Njemačke zaklade za djecu i mladež, broj učenika koji su uznemiravani na internetu naglo je porastao posljednjih godina. Ovim pojavama posebno su pogođena djeca i mladi iz rizičnih skupina.

Statistika o nasilju u školama u Njemačkoj

Problem nasilja u školama je alarmantan, pokazuju trenutne statistike. Istraživanje Njemačke udruge učitelja pokazalo je da je 2022. diljem zemlje zabilježeno više od 6000 incidenata nasilja nad učiteljima. Drugo istraživanje među učiteljima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji potvrdilo je da je 80 posto ispitanih već svjedočilo verbalnoj agresiji, a 30 posto čak i fizičkom nasilju. Ove brojke ilustriraju ozbiljnost situacije.

Osim toga, policijska kriminalistička statistika bilježi porast od 15 posto u prijavama nasilja u školi u usporedbi s prethodnom godinom. Iako se o mnogima od ovih incidenata javno ne govori, važno je prepoznati dimenzije problema. Potrebno je poduzeti preventivne mjere i provoditi odgovarajuće programe rješavanja sukoba u školama koji uključuju ne samo učenike već i nastavnike.

Usporedba s međunarodnim situacijama

U međunarodnoj usporedbi, postoje zemlje koje imaju slične probleme s nasiljem u školama, ali koriste različite strategije za borbu protiv njega. U Sjedinjenim Državama, na primjer, pitanje nasilja u školama postalo je sve ozbiljnije nakon tragičnih incidenata kao što su pucnjave u školi. Programi školske psihologije, inicijative protiv zlostavljanja i veća uključenost socijalnih radnika u škole tamo su živa stvarnost.

Nasuprot tome, Njemačka ima drugačiji pristup, koji se dijelom oslanja na nove koncepte prevencije nasilja i rješavanja sukoba. Zemlje poput Finske, s druge strane, posvetile su posebnu pozornost obuci nastavnika, uspostavljajući blisku suradnju između nastavnika i socijalnih radnika i promičući učenje usmjereno na učenika. To se pokazalo učinkovitijim u borbi protiv nasilja.

Ključno je da zemlje uče jedna od druge i prilagode učinkovite mjere kako bi osigurale sigurnost u školama i zaštitile učenike i nastavnike.