Sudan: Broj žrtava kolere raste usred rata i gladi

Sudan: Broj žrtava kolere raste usred rata i gladi

U Sudanu, gdje razarajući građanski rat bjesni više od 18 mjeseci, ljudi se bore ne samo sa svakodnevnom prijetnjom sukoba, već i sa sve većim rizikom od bolesti. Najmanje 22 osobe umrle su od kolere posljednjih tjedana, a prijavljeno je više od 350 slučajeva zaraze, izvješćuje Ministarstvo zdravstva. Situacija se smatra ozbiljnom, tim više što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na povećani rizik od zaraze.

Bolest slična koleri, koja može uzrokovati tešku dehidraciju i brzo postati smrtonosna, prenosi se prvenstveno konzumacijom zaražene vode ili hrane. U zemlji kojoj već prijeti opasnost od gladi, širenje ove vrlo zarazne bolesti posebno je zabrinjavajuće. WHO je zabilježio ukupno 78 smrtnih slučajeva od kolere i 2400 potvrđenih slučajeva u Sudanu od siječnja do srpnja 2023. Ove brojke ilustriraju dramatičnu zdravstvenu situaciju u zemlji.

Zdravstvena kriza u zoni građanskog rata

Sukob koji je u tijeku između paravojne milicije RSF-a i regularnih oružanih snaga ne samo da je odnio tisuće života, već je i ozbiljno utjecao na zdravstvenu infrastrukturu zemlje. Svakim tjednom građanskog rata medicinska skrb postaje sve gora i mnoge bolnice više nisu u mogućnosti pružiti potrebnu pomoć. To znači da mnogi ljudi ovise o vlastitim mogućnostima kada su bolesni, što može biti opasno po život u takvoj kriznoj situaciji.

Pandemija kolere mogla bi postati još raširenija sljedećih tjedana ako se ne poduzmu opsežne mjere suzbijanja. Sanitarni uvjeti u mnogim regijama Sudana su loši, a pristup čistoj vodi ozbiljno ograničen. Opasnosti koje nosi kolera su još veće u tako nestabilnom okruženju. Zajednički tim WHO-a i drugih zdravstvenih organizacija pokušava poboljšati situaciju, ali je pristup onima kojima je potrebna često otežan zbog borbi i nemira.

Jedan od najvećih izazova je brzo identificirati oboljele i osigurati učinkovito liječenje. Kako bi se obuzdao potencijal zaraze, obrazovanje i pristup čistoj vodi su od najveće hitnosti. Trenutno su ljudi u mnogim regijama Sudana na rubu humanitarne katastrofe, a kolera je samo jedna od većine prijetnji s kojima se svakodnevno suočavaju.

Borba protiv kolere i odgovornost globalne zajednice

Međunarodna zajednica sve više usmjerava pozornost na tekuću krizu u Sudanu. Ipak, postoji zabrinutost oko raspodjele resursa i sposobnosti međunarodnih humanitarnih radnika da rade na terenu. Krug nasilja, hitne humanitarne situacije i bolesti stvara krajnje zabrinjavajuću situaciju. WHO i druge organizacije pozivaju na brzo pružanje medicinske pomoći i poboljšanje higijenskih uvjeta.

S obzirom na trenutačno izbijanje kolere, jasna je potreba za pronalaženjem koordiniranog globalnog odgovora za podršku narodu Sudana. Obnavljanje osnovne medicinske infrastrukture i pristupa sigurnoj vodi ključni su za smanjenje rizika od daljnjih zaraznih bolesti.

Mjere koje su dosad poduzete nisu dovoljne da bi se spriječila nadolazeća bijeda, a suradnja između međunarodnih organizacija, lokalnih vlasti i humanitarnih inicijativa ključna je za borbu protiv opasnosti od kolere i drugih bolesti. U zemlji zaglibljenoj u građanskom ratu, globalna zajednica mora poduzeti hitnu akciju kako bi pomogla narodu Sudana.

Trenutna humanitarna kriza u Sudanu nije samo posljedica građanskog rata između milicija RSF-a i sudanskih oružanih snaga, već ima i dublje političke i ekonomske korijene. Nakon pada predsjednika Omara al-Bashira u travnju 2019., zemlja je bila u kompliciranom procesu tranzicije. Ovaj proces dodatno su zakomplicirali politički nemiri, ekonomska nestabilnost i pandemija COVID-19. Značajan problem je stalna inflacija koja je porasla na preko 300%, što značajno utječe na kupovnu moć stanovništva i povećava osnovne troškove života.

Strukture civilnog društva također su oslabljene, što je dovelo do nedostatka povjerenja u vladu i njenu sposobnost da zadovolji potrebe građana. Ti su čimbenici povećali rizik od nasilja i nemira i olakšali širenje bolesti poput kolere, budući da je pristup čistoj vodi i sanitarnim uvjetima ozbiljno ograničen. UN i razne nevladine organizacije ponudile su sustavnu potporu, ali sigurnosna situacija i pristup pogođenim područjima predstavljaju velike izazove.

Aktualni podaci i statistike o širenju kolere

Epidemija kolere koja trenutno bjesni Sudanom je alarmantna. Prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije, došlo je do porasta slučajeva kolere od siječnja do srpnja 2023. u osam pogođenih država u zemlji. Ukupno je prijavljeno više od 2400 slučajeva kolere, što predstavlja značajan porast u usporedbi s prethodnim godinama. Zbog krizne situacije mnogi su ljudi prisiljeni živjeti u prenapučenim i nehigijenskim životnim uvjetima koji potiču širenje zaraznih bolesti. Ove negativne okolnosti dodatno pogoršavaju humanitarnu krizu i povećavaju rizik od gladi, jer poljoprivrednici u područjima sukoba često gube svoje usjeve ili su prisiljeni napustiti svoja polja.

Dostupne zdravstvene usluge u Sudanu

Zdravstvena infrastruktura u Sudanu uvelike je oštećena, osobito od početka građanskog rata. Mnoge su klinike zatvorene ili samo djelomično rade. Dostupnost lijekova i medicinske opreme ozbiljno je ograničena i mnogi su stručnjaci pobjegli ili odustali od posla. Nekolicina koja je još uvijek na gradilištu pod ogromnim je pritiskom i često rade u nesigurnim uvjetima. Korona je također uzrokovala zastoj u važnim programima cijepljenja za bolesti kao što je kolera, dodatno komplicirajući situaciju.

Međunarodne organizacije poput UN-a i humanitarnih agencija pokušavaju pružiti hitnu pomoć, ali vakuum moći i nesigurnost otežavaju logističku provedbu napora pomoći. Stoga su potpora i mobilizacija međunarodne zajednice ključni za zadovoljavanje humanitarnih potreba sudanskog naroda.

Neophodno je razviti koherentan, sveobuhvatan pristup kako bi se odgovorilo na hitne humanitarne potrebe i promicao održivi razvoj zemlje kako bi se umanjio utjecaj takvih fatalnih kriza u budućnosti.