Koliko često je zdravo? Znanstvenici razjašnjavaju učestalost pražnjenja crijeva

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Studija pokazuje: učestalost pražnjenja crijeva utječe na zdravlje. Istraživači objašnjavaju što je normalno, a koji su rizici.

Die Studie zeigt: Stuhlgang-Häufigkeit beeinflusst die Gesundheit. Forscher erklären, was normal ist und welche Risiken bestehen.
Studija pokazuje: učestalost pražnjenja crijeva utječe na zdravlje. Istraživači objašnjavaju što je normalno, a koji su rizici.

Koliko često je zdravo? Znanstvenici razjašnjavaju učestalost pražnjenja crijeva

Redovito pražnjenje crijeva više je od svakodnevne aktivnosti; ima značajan utjecaj na naše zdravlje. Nova studija američkih znanstvenika rasvjetljava koliko je usko učestalost pražnjenja crijeva povezana s razvojem kroničnih bolesti.

Studija, koju je proveo Institut za sistemsku biologiju (ISB) u Seattleu, analizirala je podatke od oko 1400 odraslih osoba. Utvrđeno je da je idealna učestalost pražnjenja crijeva između jednom i dva puta dnevno. Pozivajući se na rezultate objavljene u časopisu Cell Reports, znanstvenici naglašavaju da jedenje manje od jednom tjedno može biti povezano sa zdravstvenim problemima.

Važni rezultati studije

Studija pokazuje da su faktori kao što su dob, spol i indeks tjelesne mase (BMI) ključni za učestalost stolice. Ponašanje u ishrani, osobito unos vlakana, kao i ponašanje u pijenju i tjelesna aktivnost također igraju ulogu u zdravoj funkciji crijeva. Sean Gibbons, glavni autor studije, opisuje učestalost stolice jednom ili dva puta dnevno kao pokazatelj zdravog načina života i manjeg rizika od kroničnih bolesti.

Zanimljivo je da su sudionici koji su dosegli ovu učestalost otkrili da imaju posebno visoke razine crijevnih bakterija koje fermentiraju vlakna, a koje su poznate po svojim svojstvima koja promiču zdravlje. Nasuprot tome, ljudi s proljevom ili zatvorom imali su veći broj bakterija koje su često povezane s gornjim dijelom gastrointestinalnog trakta. Ovo je važan pokazatelj kako su stanje mikrobioma i cjelokupno zdravlje povezani.

Ali posljedice nisu samo teoretske. Osobito kod zatvora dokazana je povećana koncentracija štetnih tvari u crijevima, što potencijalno može dovesti do oštećenja bubrega. U slučaju proljeva, međutim, pronađene su visoke razine upale u krvi i ograničenja u radu jetre. Ova otkrića naglašavaju dalekosežne učinke koje odstupanje od normalne učestalosti stolice može imati i postavljaju pitanje kako bismo trebali odgovoriti na takve promjene.

Alarmantna veza između pražnjenja crijeva i kronične bolesti

Studija sugerira da nedovoljno pražnjenje crijeva ne samo da može uzrokovati neugodne simptome, već je također povezano s ozbiljnim kroničnim bolestima poput bolesti bubrega, pa čak i demencije. Istraživači ukazuju na prethodne studije koje pokazuju da produljeno zadržavanje stolice u crijevima potiče fermentaciju proteina i proizvodnju toksičnih tvari. Ti toksini mogu prodrijeti kroz crijevnu sluznicu u krvotok, povećavajući rizik od raznih bolesti. Osobama koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pod pritiskom savjetuje se da pripaze na učestalost stolice, a po potrebi i na zdravu prehranu.

Značaj ovih otkrića nadilazi dobrobit pojedinca. Bavi se temeljnim pitanjima o prehrani i načinu života koja su danas vrlo relevantna. Pravovremena intervencija u slučaju neredovitog pražnjenja crijeva mogla bi biti preventiva ozbiljnih zdravstvenih problema.

Rezultati studije pozivaju na pozornost; osobito u društvu koje često malo razmišlja o vlastitim tjelesnim funkcijama. Kako biste ostali zdravi, važno je slušati signale svog tijela i odmah djelovati ako se pojave poteškoće. Znanstveni dokazi jasno pokazuju da pražnjenje crijeva nije samo fizička potreba, već može biti i ključni pokazatelj cjelokupnog zdravlja.

Ovo istraživanje pomaže u podizanju svijesti o važnosti zdravog mikrobioma i redovitog pražnjenja crijeva. Društvo bi trebalo više pažnje posvetiti ovim pitanjima kako bi se preventivno djelovalo protiv rizika od kroničnih bolesti.

Osim učestalosti pražnjenja crijeva, kvaliteta uzoraka stolice također igra ključnu ulogu u procjeni cjelokupnog zdravlja. Znanstvenici su otkrili da tekstura stolice (konzistencija) i drugi čimbenici kao što su boja i miris također mogu dati tragove o zdravlju osobe. Uravnotežena prehrana s dovoljno vlakana može pomoći u promicanju zdrave kvalitete stolice, što zauzvrat može smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti. Prema istraživanju Njemačkog društva za nutricionističku medicinu, većina ljudi ne konzumira dovoljno vlakana u svakodnevnom životu, što može imati negativan učinak na njihovo probavno zdravlje.

Posljednjih godina porasla je svijest o važnosti zdrave prehrane i njezinoj povezanosti sa zdravljem crijeva. Stručnjaci preporučuju da u svakodnevnu prehranu uključite više voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Sve su to namirnice koje su bogate vlaknima i podržavaju zdravu crijevnu floru. Studija Instituta Robert Koch pokazala je da njemačka populacija konzumira malo od preporučenih 30 grama vlakana dnevno, što može dovesti do povećanja probavnih problema i kroničnih bolesti.

Društvene promjene, poput užurbanog načina života, također mogu utjecati na ponašanje u ishrani. Mnogi ljudi imaju tendenciju da konzumiraju nezdrave grickalice i brzu hranu koja je siromašna vlaknima. To ima izravan utjecaj na učestalost i kvalitetu pražnjenja crijeva. Zdravstvene kampanje imaju za cilj podići svijest o tim vezama i promicati bolju svijest o prehrani.

Osim spomenute studije Seana Gibbonsa, provedene su brojne druge kliničke studije koje ispituju ulogu mikrobioma u crijevima. Publikacija u časopisu Nature sugerira da mikrobiom ne utječe samo na probavu, već je također povezan s raznim fizičkim i mentalnim bolestima. Postoje dokazi da je disbiotička mikrobiota, odnosno neravnoteža mikroba u crijevima, uključena u razvoj pretilosti, šećerne bolesti i psihičkih poremećaja.

Istraživanja o zdravstvenim dobrobitima zdravog mikrobioma pokazuju da prebiotici i probiotici mogu pomoći u stabilizaciji mikrobiote i stoga promicati cjelokupno zdravlje. Uravnotežena prehrana ostaje ključ za postizanje željenih rezultata. Razumijevanje složenih veza između prehrane, mikrobioma i zdravlja postaje sve važnije i moglo bi dovesti do novih pristupa u prevenciji i liječenju bolesti u budućnosti.