Utjecaj prehrane na crijevne bakterije nudi nove tragove za liječenje Parkinsonove bolesti

Utjecaj prehrane na crijevne bakterije nudi nove tragove za liječenje Parkinsonove bolesti

AktualniNpj Parkinsonova bolestStudija ispituje odnos između prehrane i sastava crijevnog mikrobioma kako bi se identificirali funkcionalni putovi koji utječu na pacijente s Parkinsonovom bolešću (PD).

Dijeta i rizik od PD-a

PB je jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem. Uobičajeni simptomi povezani s Parkinsonovom bolešću uključuju progresivno motoričko oštećenje kao i nemotoričke simptome kao što su gastrointestinalna (GI) disfunkcija, depresija, zatvor i kognitivno oštećenje. Specifični nemotorički simptomi mogu se očitovati u prodromalnom stadiju desetljećima prije kliničke dijagnoze.

Prethodne studije pokazale su da prehrana igra ključnu ulogu u učestalosti i napredovanju Parkinsonove bolesti. Na primjer, oni koji se pridržavaju visokokvalitetne prehrane mjereno Alternative Mediterranean Diet Score (aMED) i Alternative Healthy Eating Index (AHEI) imaju niži rizik od Parkinsonove bolesti, dok su niže vrijednosti Indeksa zdrave prehrane (HEI) - 2015 povezane s kroničnom opstipacijom i hiposmijom u bolesnika s PD-om.

Prethodno je pronađena veza između kognitivnog oštećenja i niskog unosa vlakana. Osim toga, mnogi pacijenti kojima je u relativno mladoj dobi dijagnosticirana Parkinsonova bolest prijavljuju veću konzumaciju šećera.

Loša prehrana i starenje mijenjaju sastav crijevnog mikrobioma, uzrokujući smanjenje koncentracije korisnih i povećanje štetnih bakterija. Nedovoljna sinteza esencijalnih nutrijenata u crijevnom mikrobiomu i povećane razine toksina mogu dovesti do neurodegeneracije i neuroupale.

Pacijenti s PD-om obično imaju niže razine navodnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA), kao što su:CoprococcusIButyricicicoccus,kao i veće vrijednosti odAkkermansia,upalne bakterije. Važno je da SCFA imaju protuupalna svojstva koja utječu na crijevni živčani sustav, moduliraju upalu u središnjem živčanom sustavu i podržavaju normalan razvoj mikroglije.

Do danas je nekoliko studija ispitivalo ulogu prehrane u razvoju i napredovanju Parkinsonove bolesti. Stoga su potrebna daljnja istraživanja kako bi se istražila ova povezanost i u konačnici upotrijebili ti nalazi za razvoj odgovarajućih intervencija za ublažavanje gastrointestinalnih simptoma kod Parkinsonove bolesti.

O studiju

Trenutna studija ispitivala je povezanost između prehrane i mikrobne raznolikosti crijeva, sastava, obilja i predviđenog metagenoma kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću. U tu svrhu provedena je presječna analiza podskupine pacijenata s PD-om iz studije Parkinson's Environment and Gene (PEG), u koju su uključena 832 bolesnika s PD-om između 2001. – 2007. (PEG1) i 2011. – 2017. (PEG2).

Regrutirani su pacijenti kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest u protekle tri do pet godina, koji su bili stanovnik Kalifornije najmanje pet godina i nisu imali nikakvu drugu neurološku bolest ili terminalnu bolest. Uzorci stolice prikupljeni su od pacijenata koji su bili ponovno izloženi između 2017. i 2020. (PEG-Gut).

Ukupno 85 sudionika ispunilo je sve kriterije prihvatljivosti i uključeno je u trenutnu analizu. Kohorta studije ispunila je Upitnik o povijesti prehrane II (DHQ II) za procjenu prehrane. Kvaliteta prehrane mjerena je pomoću HEI-2015, s ukupnim rezultatima u rasponu od nula do 100 bodova.

Rezultati studije

Većina sudionika istraživanja bili su muškarci europskog podrijetla, nepušači, debeli i dobro obrazovani. Zanimljivo je da je većina bolesnika s PD-om razvila konstipaciju u tertilu s najnižim HEI rezultatom.

U skladu s prethodnim izvješćima, sadašnja studija potvrdila je prednosti visokokvalitetne prehrane za održavanje zdravih crijeva kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Zdrava prehrana dovodi do smanjenja sumnjivih upalnih bakterija, kojih ima u izobilju kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću u usporedbi sa zdravim pojedincima.

Pridržavanje visokokvalitetne prehrane s visokim HEI povećalo je obilje bakterija koje proizvode SCFA, kao što su:Coprococcus1, Ruminococcaceae, Butyricoccus, skupina NK4A214,Hydrogenoanaerobacterium,Rombousia,NegativibacillusIRuminococcaceae UCG-003kod bolesnika s PD-om. Ove bakterije sintetiziraju butirat koji smanjuje upalu, čime osigurava energiju epitelnim stanicama crijeva i jača crijevni epitel.

Oni koji su prijavili veću potrošnju dodanog šećera imali su niže razineRomboutsia ButyricoccusIKoprokoki 1. Povećana koncentracija bakterija koje proizvode amiloid,Klebsiellatakođer su uočeni.

Pacijenti s PD-om često imaju povišene razine proupalnih citokina u serumu i debelom crijevu, što je posljedica sistemske upale koja bi u konačnici mogla aktivirati mikrogliju. Aktivacija mikroglije je inherentno povezana s napredovanjem Parkinsonove bolesti.

Mehanički gledano, zdrava prehrana smanjuje razgradnju taurina, biosintezu lipopolisaharida, broj cirkulirajućih lipopolisaharida i sustavnu upalu kod PD-a. Zdrava prehrana u bolesnika s PD-om također povećava broj rodova obitelji Ruminococcaceae u crijevima, što podržava metabolizam taurina i smanjuje razgradnju taurina.

Zaključci

Trenutna studija pokazala je da zdrava prehrana može biti iznimno korisna za pacijente s PD-om jer može smanjiti motoričke i nemotoričke simptome i odgoditi napredovanje bolesti. Osim toga, zdrava prehrana povećava koncentraciju navodnih protuupalnih bakterija koje proizvode butirat i smanjuje broj navodnih proupalnih bakterija u pacijenata s Parkinsonovom bolešću.

Stoga rezultati studije naglašavaju važnost pridržavanja visokokvalitetne prehrane od početne dijagnoze Parkinsonove bolesti, jer to može pomoći u održavanju zdravog mikrobioma i odgoditi napredovanje bolesti. Međutim, važno je napomenuti da održavanje zdrave prehrane može postati sve teže kako bolest napreduje.

Izvori: