Povjerenje javnosti u znanost u cijelom je svijetu stabilno

Povjerenje javnosti u znanost u cijelom je svijetu stabilno

Studija pokazuje visoko povjerenje u znanstvenike, ali dodaje praznine u otvorenosti i prioritetima.

Pojava moderne znanosti donijela je duboke promjene u ljudski život i mišljenje, često zamjenjujući tradicionalna vjerovanja praksama utemeljenim na dokazima. No, posljednjih godina pojavila se zabrinutost, sugerirajući da bi povjerenje u znanost moglo slabiti.

Studija objavljena uPriroda ljudskog ponašanjaNedavno je ispitao javno mnijenje u 68 zemalja kako bi ispitao opseg ovog percipiranog pada i razloge iza njega.

Zašto postoji povjerenje javnosti u znanstvena pitanja

Povjerenje u znanost važno je za promicanje javnog angažmana s politikama utemeljenim na dokazima u kritičnim područjima kao što su zdravlje, klimatske promjene i upravljanje bolestima. Kada je povjerenje visoko, usklađenost i suradnja s politikama koje se temelje na znanstvenim istraživanjima značajno se poboljšavaju.

Prethodne studije pokazale su da je povjerenje u znanost široko rasprostranjeno, ali noviji medijski narativi doveli su u pitanje ovu perspektivu. Kako bi bolje razumjeli situaciju, studija je analizirala globalne postavke kako bi se pozabavila potencijalnim predrasudama i kulturnim razlikama.

Pregled studije

Studija je obuhvatila 71.922 sudionika diljem zemalja. Provedeno između studenog 2022. i kolovoza 2023., procijenilo je povjerenje javnosti u znanstvenike pomoću ljestvice od 12 stupnjeva koja je mjerila kompetentnost, dobronamjernost, integritet i otvorenost. Ove su metrike kombinirane u kompozitni indeks kako bi se zabilježile ukupne razine povjerenja.

Čimbenici koji utječu na povjerenje

Istraživači su ispitali kako su demografski, politički i kulturni čimbenici utjecali na povjerenje u znanstvenike. Također su razmotrili utjecaj neetičkih istraživačkih praksi, nedostatak ponovljivosti, dezinformacija i teorija zavjere, što sve može potkopati povjerenje javnosti u znanost.

Jedinstveni aspekt studije bio je fokus na orijentaciju na društvenu dominaciju (SDO) i znanstveni populizam. Ljudi s visokim stupnjem SDO često gledaju na znanost u smislu društvenih hijerarhija, što može dovesti do skepticizma, osobito kada se istraživačke institucije promatraju kao elitističke.

Slično tome, znanstveni populizam odražava uvjerenje da je znanost pristrana i neusklađena s društvenim interesima. Oba stava povezana su s manjim povjerenjem u znanstvenike. Percepcija jaza između očekivanja javnosti i istraživačkih prioriteta dodatno je pridonijela nepovjerenju.

Politička polarizacija također je odigrala ulogu. Konzervativni i desno orijentirani pojedinci općenito su pokazali nižu razinu povjerenja u znanstvenike, iako se stupanj razlikovao od regije do regije.

Ključni nalazi: Razine povjerenja i percepcije

Unatoč nekim razlikama među zemljama, studija je pokazala da je povjerenje u znanstvenike i dalje umjereno visoko u cijelom svijetu, s prosječnom ocjenom od 3,62 na ljestvici od 5 stupnjeva. Percipirana kompetencija bila je posebno jaka, a 78% ispitanika ocijenilo ju je visokom ocjenom.

Integritet i dobronamjernost ocijenjeni su umjereno, u prosjeku 3,58 odnosno 3,55 bodova. Otvorenost je ocijenjena niže, a samo 42% ispitanika smatra da su znanstvenici otvoreni prema drugima.

Većina ispitanika (75%) složila se da je znanstveno istraživanje najbolji način provjere istine. Ovo uvjerenje je umjereno povezano s većim povjerenjem u znanstvenike.

Demografski uvidi

Povjerenje u znanstvenike bilo je značajno veće među ženama, starijim ljudima, urbanim stanovnicima, osobama s visokim primanjima, liberalima i osobama s višim stupnjem obrazovanja. Zanimljivo je da su stope pismenosti i državna potrošnja na obrazovanje imali mali utjecaj na razine povjerenja.

Religiozna predanost utjecala je na povjerenje na mnogo načina. U mnogim zemljama s muslimanskom većinom vjersko uvjerenje je bilo pozitivno povezano s povjerenjem u znanost, dok je u Sjedinjenim Državama primijećeno suprotno.

Politička sklonosti također su utjecala na povjerenje. U Sjedinjenim Američkim Državama liberali iskazuju veće povjerenje znanstvenicima u odnosu na konzervativce. Međutim, u istočnoj Europi, jugoistočnoj Aziji i Africi, desno orijentirani pojedinci vjerojatnije će vjerovati znanstvenicima.

U većini zemalja politička orijentacija - bilo lijeva ili desna - nije bila u snažnoj korelaciji s povjerenjem, što sugerira da bi stavovi vodstva prema znanosti mogli imati veći utjecaj od pojedinačnih političkih uvjerenja.

Očekivanja javnosti i prioriteti istraživanja

Studija je otkrila značajan jaz između tema istraživanja koje daju prioritet javnim vrijednostima i onih koji ih percipiraju. Javno zdravlje, proizvodnja energije i smanjenje siromaštva bili su među glavnim prioritetima za mnoge ispitanike.

Suprotno tome, vojna i obrambena tehnologija bile su među najmanje preferiranim temama u europskim i latinoameričkim zemljama, iako su im ispitanici u nekoliko afričkih i azijskih zemalja dali prioritet.

Zaključak i implikacije

Studija potvrđuje da je povjerenje javnosti u znanstvenike i dalje umjereno visoko, dovodeći u pitanje narativ raširenog nepovjerenja. Međutim, rezultati također naglašavaju područja za poboljšanje, posebno u rješavanju uočenog nedostatka otvorenosti među znanstvenicima i usklađivanja istraživačkih prioriteta s očekivanjima javnosti.

Autori naglašavaju važnost jasne i učinkovite znanstvene komunikacije za rješavanje "deficita otvorenosti" i izgradnju jačih javnih veza. Čak i malo nepovjerenje, osobito kad ga pojačaju utjecajne javne osobe ili mediji, može poremetiti usvajanje politika utemeljenih na dokazima. Rješavanje pitanja kao što su orijentacija na društvenu dominaciju i poboljšanje transparentnosti o istraživačkim prioritetima moglo bi dodatno ojačati povjerenje u znanost.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bismo produbili razumijevanje ove dinamike. U međuvremenu, znanstvenici i kreatori politika moraju smisleno surađivati ​​s javnošću kako bi promicali međusobno razumijevanje i povjerenje.

Izvori: