Konzumacija visoko prerađene hrane kod majke može biti povezana s povećanim rizikom od pretilosti kod potomaka
Čini se da je majčino konzumiranje visoko prerađene hrane povezano s povećanim rizikom od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti kod njezinog potomstva, neovisno o drugim čimbenicima rizika u stilu života, prema američkoj studiji koju je danas objavio BMJ. Istraživači kažu da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ovi rezultati i razumjeli čimbenici koji bi mogli biti odgovorni. Međutim, oni sugeriraju da bi majke mogle imati koristi od ograničavanja konzumacije visoko prerađene hrane, te da bi prehrambene smjernice trebale biti poboljšane i uklonjene financijske i društvene prepreke kako bi se poboljšala prehrana žena u reproduktivnoj dobi i smanjila pretilost u djetinjstvu...

Konzumacija visoko prerađene hrane kod majke može biti povezana s povećanim rizikom od pretilosti kod potomaka
Čini se da je majčino konzumiranje visoko prerađene hrane povezano s povećanim rizikom od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti kod njezinog potomstva, neovisno o drugim čimbenicima rizika u stilu života, prema američkoj studiji koju je danas objavio BMJ.
Istraživači kažu da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ovi rezultati i razumjeli čimbenici koji bi mogli biti odgovorni.
Međutim, oni sugeriraju da bi majke mogle imati koristi od ograničavanja konzumacije visoko prerađene hrane, te da bi prehrambene smjernice trebale biti poboljšane i uklonjene financijske i društvene prepreke kako bi se poboljšala prehrana žena u reproduktivnoj dobi i smanjila pretilost u djetinjstvu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 39 milijuna djece imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo u 2020., što je dovelo do povećanog rizika od srčanih bolesti, dijabetesa, raka i rane smrti.
Visoko prerađena hrana poput pakiranih peciva i grickalica, gaziranih pića i slatkih žitarica uobičajena je u modernoj zapadnoj prehrani i povezuje se s debljanjem kod odraslih. Međutim, nije jasno postoji li veza između majčine konzumacije visokoprerađene hrane i tjelesne težine njezina potomka.
Kako bi ovo dalje istražili, istraživači su se oslonili na podatke 19.958 djece 14.553 majki (45% dječaka, u dobi od 7 do 17 godina pri upisu u studiju) iz Studije zdravlja medicinskih sestara II (NHS II) i Studije odrastanja danas (GUTS). I i II) u Sjedinjenim Državama.
NHS II je tekuća studija koja ispituje zdravlje i stil života 116 429 medicinskih sestara u SAD-u u dobi od 25 do 42 godine 1989. godine. Počevši od 1991. godine, sudionici su izvještavali o tome što jedu i piju svake četiri godine koristeći potvrđene upitnike o učestalosti jela.
Studija GUTS I započela je 1996. kada je 16.882 djece (u dobi od 8 do 15 godina) sudionika NHS II ispunilo početni upitnik o zdravlju i životnom stilu te su praćena svake godine između 1997. i 2001. i svake dvije godine nakon toga.
Godine 2004. 10 918 djece (u dobi od 7 do 17 godina) sudionika NHS II sudjelovalo je u proširenoj studiji GUTS II i praćena su svake dvije godine 2006., 2008. i 2011. i nakon toga.
Razmatran je i niz drugih potencijalno utjecajnih čimbenika za koje se zna da su snažno povezani s pretilošću u djetinjstvu. To uključuje težinu majke (BMI), tjelesnu aktivnost, pušenje, životni status (s partnerom ili bez njega) i obrazovanje partnera, kao i dječju konzumaciju visokoprerađene hrane, tjelesnu aktivnost i vrijeme sjedenja.
Ukupno 2471 (12%) djece razvilo je prekomjernu težinu ili pretilost tijekom prosječnog praćenja od 4 godine.
Rezultati pokazuju da je majčina konzumacija visoko prerađene hrane povezana s povećanim rizikom od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti kod njezinog potomstva. Na primjer, otkriveno je da skupina s najvećom majčinom konzumacijom ultraprerađene hrane (12,1 porcija dnevno) ima 26% veći rizik od skupine s najmanjom konzumacijom (3,4 porcije dnevno).
U odvojenoj analizi 2790 majki i 2925 djece s podacima o prehrani od tri mjeseca prije začeća do poroda (međutrudnoća), istraživači su otkrili da unos ultraprerađene hrane tijekom trudnoće nije značajno povezan s povećanim rizikom od prekomjerne težine ili pretilosti kod potomaka.
Budući da je ovo opservacijska studija, uzrok se ne može utvrditi. Istraživači priznaju da neki od uočenih rizika mogu biti posljedica drugih, neizmjerenih čimbenika i da se vrijednosti prehrane i tjelesne težine koje sami navode mogu pogrešno prijaviti.
Druga važna ograničenja uključuju činjenicu da su neki potomci sudionici bili izgubljeni za praćenje, što je rezultiralo time da su neke analize bile nedovoljne, posebno u kontekstu upisa tijekom trudnoće, te da su majke bile pretežno bijelke i sličnog društvenog i ekonomskog podrijetla. Rezultati se možda neće odnositi na druge skupine.
Ipak, studija je koristila podatke iz nekoliko velikih studija koje su u tijeku s detaljnim procjenama prehrane tijekom relativno dugog vremenskog razdoblja, a daljnjom analizom pronađene su dosljedne povezanosti, što sugerira da su rezultati robusni.
Istraživači ne sumnjaju na jasan mehanizam u pozadini ovih odnosa i kažu da to područje zahtijeva daljnje proučavanje.
Unatoč tome, ovi podaci pokazuju "važnost poboljšanja prehrambenih preporuka i razvoja programa za poboljšanje prehrane žena u generativnoj dobi za promicanje zdravlja potomstva", zaključuju.
Izvor:
Referenca:
Wang, Y. i sur. (2022) Konzumacija visoko prerađene hrane kod majke i posljedični rizik od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti kod potomaka: rezultati triju prospektivnih kohortnih studija. BMJ. doi.org/10.1136/bmj-2022-071767.
.